Što treba za legalizaciju?
-geodetski elaborat ovjeren u katastarskom uredu
-tri primjerka arhitektonskog snimka izvedenog stanja
-izjava o ispunjavanju uvjeta za uporabu zgrade
-dokazi za izračun naknade:potvrda o pebivalištu, izvadak iz zemljišne knjige i sl.
-Iako postoje neki prijedlozi, visina naknade za legalizaciju bespravnih objekata nije još dogovorena, kao ni postotak preraspodijele novca između države i lokalne samouprave. Mogu samo reći, da općine i gradovi neće ostati bez svog dijela kolača – kaže Hrebak koji zajedno s resornim ministrom Brankom Bačićem i ostalim stručnjacima svakodnevno radi na izmjenama Zakona o prostornom uređenju te nacrtu zakona o postupanju s nezakonitim građevinama koji bi, kako se predviđa, trebao biti gotov do kraja mjeseca nakon čega bi se prije ljetne stanke uputio u uobičajenu saborsku proceduru.
Sigurno da ta naknada neće biti simbolična. Prema pisanju medija, ministar Bačić je s bankama dogovarao modele kreditiranja, čije bi kamate trebale biti nešto povoljnije od gotovinskih kredita. Osim te naknade koja je ustvari kazna, svatko tko želi legalizirati svoj bespravni objekt platit će komunalni i vodni doprinos u visini uobičajene cijene kao da legalnim putem vadi sve dozvole koje i inače trebaju za legalnu gradnju.
-Na taj način se neće opteretiti proračun lokalne samouprave u izgradnji komunalne infrastrukture za potrebe onih objekata koje nemaju struju ili vodu – ističe Hrebak i dodaje da će, kako sada stvari stoje, „kazna“ koju će plaćati bespravni graditelji ići u poseban Fond za povećanje standarda energetske efikasnosti.
Pitali smo Hrebaka što će biti s bespravnim objektima koji su tijekom zadnjih nekoliko godina srušeni, a koji bi po današnjim kriterijima dobili pravo za legalizaciju.
-Sigurno da su neki ovim zakonom oštećeni, a neki ne. Iako ništa fiksno još nije utvrđeno, riješenje za te objekte koji su srušeni, a mogli su se sada legalizirati, bila bi odšteta. To će se morati riješiti - zaključuje Hrebak.
Legalizacija neće biti moguća: u priobalnom pojasu (100 metara od mora), u nacionalnom, regionalnom i parku prirode, na mjestima gdje su planirani koridori za ceste i enrgetiku, odnosno zaštitu voda, ako je u pitanju vrijedno poljoprivredno zemljište ili ako se prostor koristi za drugu namjenu, a ne za stanovanje.
A zaista bi moglo doći do masovnih tužbi i zatrpavanja sudova kako ljud
i kojima su bespravni objekti srušeni, ali i onih građana koji su legalnim putem izgradili svoje objekte, a ovim su zakonom, kako izgleda, diskriminirani. Pitali smo odvjetnika Mara Mihočevića za mišljenje, a on se odmah na početku ogradio od dubljih komentara jer kako kaže zakon prvo mora biti gotov da bi ga se tumačilo.
-Smatram da ne bi trebalo biti nekih masovnih tužbi, jer je to u domeni upravnog postupka, što znači da se u pravilu uzimaju kao važeći oni propisi koji su bili na snazi u to vrijeme. A da će nekih tužbi biti, to sigurno – kratak je Mihočević.
No lako bi se moglo dogoditi da bude ustavnih tužbi, jer iz ovoga zakona proizlazi da za sve građane ne vrijede ista prava što je temelj ustava svake demokratske države. Neke će ovaj zakon naljutiti, ali neke će i obradovati. Jedna od njih je načenica općine Rogoznica Sandra Jakelić (HDZ), mjesta na obali koje je nažalost poznatije po bespravnoj gradnji, nego svojoj ljepoti.
-Veliki dio bespravno izgrađenih kuća, točnije njih 90%, u travnju 2009. kada je donesen prostorni plan ušao je u legalnu građevinsku zonu. Također, tu je bio i znatan broj kuća koje su srušene. Dio njih je upravo zbog prostornog plana već izgradio nove, a općina ih je oslobodila plaćanja komunalnog doprinosa – priča Jakelić i dodaje da su oni u ovoj priči ipak znatno oštećeniji nego oni kojima se ništa nije rušilo, a sada će moći legalizirati svoje bespravno izgrađene objekte.
Načelnica kaže kako joj je ipak drago što će ovaj zakon biti donesen, jer dio bespravnih objekata koji nije ušao u prostorni plan, na ovaj će se način moći legalizirati.
-Nadam se da će lokalna samouprava dobiti dio te naknade, a posebno bi za nas bilo važno da se plati komunalni i vodni doprinos – zaključuje Jakelić.
Božo Kovačević, ministar gradnje iz Račanove vlade, smatra da će primjena ovog zakona donijeti „nered u ionako kaotični hrvatski pravni sustav“.
-Ovo je čisti predizborni potez kojim HDZ želi osigurati podršku birača. Također, ovaj zakon je nepravedan, jer svi građani nisu u istom položaju. Većina građana koja poštuje zakon mora biti nezadovoljna ovom vlašću. Vrlo lako je moguće da će tužbe pretrpati sudove, a mi još nismo zaključili Poglavlje 23 – naglašava Kovačević.
Proziva i građevinsku inspekciju koja očigledno ne radi svoj posao, ako se ne zna ukupni broj bespravnih objekata.
-Pročitao sam da bi to prema nacrtima navog zakona trebala popisati lokalna samouprava, ali to nije njihova zadaća, već upravo inspekcije – govori bivši ministar kojem jako smeta što se ozbiljni zakoni koriste za jeftine političke poene.
Skupina koja radi na izradi ovog zakona, nastavlja s poslom, nakon čega će biti jasnije pojedinosti, kako u vezi visine naknade, tako i u vezi svega drugog.
Maro Marušić