Ministrica zdravstva Irena Hrstić rekla je da će Vlada, kroz rebalans državnog proračuna, osigurati 150 milijuna eura za podmirenje dijela dospjelog duga prema veledrogerijama, uz dodatnih 80 milijuna eura koji su već ranije isplaćeni. Komentirala je i prosvjed djelatnika hitne službe koji traže beneficirani radni staž, kazavši kako je ocjena struke da za to nema uvjeta s obzirom na vrstu psihofizičkog opterećenja, ali smatra da treba ići u smjeru poboljšanja uvjeta rada.
Govorimo o dospjelom dugu od 500 milijuna eura, koji se nije promijenio u odnosu na jučerašnje podatke. Ovim rebalansom ćemo, kao i dosad kroz 'džentlmenski' dogovor s veledrogerijama iz 2021. godine, sanirati dio duga, a moj je cilj u što kraćem roku riješiti i ukupni dospjeli dug, ne samo onaj stariji od 180 dana
,
izjavila je Hrstić nakon sjednice Vlade.
Pojasnila je da će nakon planiranih uplata ostati oko 300 milijuna eura obveza te da očekuje da će u partnerskom dijalogu
s veledrogerijama pronaći rješenje koje će dugoročno stabilizirati sustav.
Od veledrogerija sam dobila pozitivne reakcije. Svjesni su da se problem star 30 godina ne može riješiti preko noći, ali očekuju kontinuitet i odgovornost kako se situacija više ne bi ponavljala
,
kazala je. Dodala je također da suradnja mora biti profesionalna i usmjerena prema održivom sustavu.
Analizirati stvarne potrebe
Hrstić se osvrnula i na pitanje zašto u rebalansu nije osigurano više sredstava, pojasnivši da se dodatne uplate zasad ne planiraju jer u zdravstvenom sustavu trenutačno postoje veće zalihe lijekova i potrošnog medicinskog materijala nego što je prihvatljivo te da je potrebno najprije provesti analizu i smanjenje zaliha prije novih isplata.
Nema smisla odmah platiti cjelokupni dug dok postoje prevelike zalihe. Najprije treba analizirati stvarne potrebe, potrošiti postojeće zalihe i paralelno smanjivati dug. Samo tako možemo izbjeći stvaranje novog duga
,
rekla je Hrstić.
Dodala je da je njezina dužnost osigurati stabilnost sustava i dugoročno rješenje problema koji zdravstvo opterećuje desetljećima
.
Beneficirani radni staž
Ministrica je nakon sjednice Vlade rekla kako je prošli tjedan na sastanku predstavnika Ministarstva zdravstva i Ministarstva rada, a na koji su bili pozvani predstavnici sindikata u zdravstvenom sustavu, specijalistica medicine rada prezentirala elaborat za djelatnost hitne medicine.
U tom elaboratu, koji je struka radila - nije radila ministrica i nije bilo pitanje subjektivnosti - jasno je dokazano da je nesporno da je rad u djelatnosti hitne medicine zahtjevan, kako izvanbolničke tako i bolničke hitne, ali da prema stručnim propozicijama elemenata za beneficirani radni staž za tu djelatnost nema
,
pojasnila je Hrstić.
Umjesto beneficiranog radnog staža, ministrica ističe kako je put kojim treba ići vezan uz radne uvjete i olakšavanje rada u hitnoj medicini.
To je dugoročno sigurno obaveza i odgovornost, mislim da se dugoročno sigurno može bolje napraviti cijeli radni staž, a ne ostati 'na istim uvjetima rada sa skraćenim radnim vijekom'
,
rekla je.
Hrstić je dodala kako joj je žao ako se djelatnici hitne medicine osjećaju kao da su nevidljivi u zdravstvenom sustavu, istaknuvši kako je ta djelatnost itekako važna i bitna jer su oni ti koji su prvi na terenu i koji prvi spašavaju ljudske živote.
Potrebna reforma
Hrstić je podsjetila kako je posljednja reforma hitne medicine napravljena 2012. godine te da se od tada pružanje usluga u toj djelatnosti značajno promijenilo - promijenile su se i prirode ozljeda, a osim vozila hitne danas postoje brodice i helikopteri.
Idealno je vrijeme za razgovarati, ja bih pozvala sudionike prosvjeda, odnosno njihove organizacije, udruge i stručna društva, da stavimo na stol što se izmijenilo i da kroz pravilnik o pružanju djelatnosti hitne medicine radimo na uvjetima rada u djelatnosti hitne medicine
,
poručila je.
Dodala je kako je prosvjednike ispred NSK pozdravila, no da nisu bili baš najsretniji
što je to učinila.