Vlada pozvala DORH da ICTY-ju pošalje dokumente o Mladićevim zločinima

S obzirom na činjenicu da je Mladić uhićen i izručen, te činjenicu da se optužnica ICTY-ja odnosi isključivo na djela počinjena u BiH, predlažem da vlada pozove i potakne DORH da još jednom Međunarodnom kaznenom sudu pošalje sve dokaze temeljem kojih postoji osnovana sumnja da je Ratko Mladić počinio kaznena djela ratnog zločina na području RH, rekla je predsjednica Vlade Jadranka Kosor na sjednici.

"Potičemo i pozivamo DORH da još jednom pošalje sve dokumente, isprave i druge dokaze kako bi se optužnica protiv Mladića proširila i za zlodjela i zločine koje je počinio u Republici Hrvatskoj", dodala je Kosor i naglasila kako je dovoljno podsjetiti se na strahote i masakr počinjen u Škabrnji, te svih obitelji koje su na zadarskom području zauvijek zavijene u crno.

Hrvatsko je pravosuđe provelo više postupaka za ratne zločine protiv Mladića koji je u vrijeme rata u Hrvatskoj bio načelnik štaba 9. korpusa JNA u Kninu.

Županijski sud u Šibeniku osudio ga je u odsutnosti na 20 godina zbog napada na Kijevo 1991. godine, a teretilo ga se i za napade na civilne ciljeve na priobalnim područjima uključujući općine Šibenik i Zadar te raketiranje Požege s područja BiH, kao i za zapovjed za rušenje brane i hidroelektrane Peruča.

Mladić je uhićen 26. svibnja, nakon 16 godina bijega, u Srbiji i nakon izručenja nalazi u pritvorskoj jedinici u Scheveningenu.

Protiv Mladića je prva haaška optužnica podignuta 25. srpnja 1995. za zločine u BiH, a nakon toga i za genocid u Srebrenici.

Tužiteljstvo Haaškog suda Mladiću stavlja na teret da je zajedno s Radovanom Karadžićem bio na čelu udruženog zločinačkog pothvata čiji je cilj bio trajno ukljanjanje Bošnjaka i Hrvata s teritorija BiH za koje su bosanski Srbi tvrdili da je njihov.

Glavni haaški tužitelj Serge Brammertz prije osam dana u Haagu je izjavio da njegov ured ne namjerava proširiti optužnicu protiv Ratka Mladića na zločine u Hrvatskoj, uključujući i pokolj u Škabrnji.