U sam vrh najcjenjenijih doktora današnjice lansiralo ga je znanje i ugled koji je stekao školovanjem i radom u Velikoj Britaniji, ali i činjenica kako je prvi uveo brojne nove, moderne i nešto prirodnije tretmane, proučavao nove metode te ga se smatra pionirom estetske medicine u Hrvata.
O kvaliteti njegovog rada govori činjenica kako ga je britanski časopis 'Tatler' lani svrstao na listu najboljih estetskih liječnika, i to treću godinu zaredom, a britanski ga mediji nazivaju 'kraljem botoxa' s obzirom kako je na tom području uveo brojne inovacije.
U Dubrovniku organizirate prvi međunarodni 'The Aesthetic Medicine Congress'. O čemu ćete govoriti?
Riječ je o kongresu o estetskoj medicini. To je najnovija struka medicine, a u pitanju je nekirurška estetika. Bit će tu nekoliko predavanja o kirurgiji i liposukciji, no estetska medicina je mlađa sestra estetske kirurgije i to je ujedno i najbrže rastuća grana medicine. Botoxi i fileri su glavni tretmani, a tu spada rad s matičnim stanicama, pa čak i produljenje životnog vijeka. Ta struka će, sasvim sigurno, i dalje rasti, a već je pretekla estetsku kirurgiju.
Kao predsjednik organizacijskog i znanstvenog odbora sam odlučio kako neću previše promovirati sebe, makar sam veliki ekspert za podočnjake i nosove, nego ću održati govor otvorenja u trajanju od 20 minuta gdje smo složili jedan fenomenalan film u kojem predstavljamo ljepote Hrvatske i Dubrovnika. Dosta ću govoriti o Dubrovniku jer to je grad koji mi je uistinu pri srcu. Radije promoviram Hrvatsku nego sebe i takav će biti moj govor. Na kongresu će govoriti doktori koji su svrstani među najbolje estetičare u Europi i koji će govoriti o različitim temama, odgovorio je dr. Milojević za Dubrovački dnevnik.
Što ćete govoriti o Dubrovniku?
Kazat ću kako je jedan od najljepših gradova. Planirao sam govoriti nešto o njegovoj impresivnoj povijesti, o tome kako ima 700 godina staru ljekarnu koja je jedna od najstarijih u Europi, kako su stari Dubrovčani imali prvu karantenu u Europi i kako se ovdje nalazi druga najstarija sinagoga u Europi. Govorit ću, svakako, i o Dubrovačkoj Republici. Živimo u modernom svijetu pa će svakako biti govora i o 'Igri prijestolja' koja se snimala u Gradu. Po meni, Dubrovnik je zaista možda i najljepši grad na svijetu. Dok sam se kao mladić školovao u Engleskoj, moj profesor Geografije je tada govorio isto. Hrvatska je danas postala jako prepoznatljiva, Dubrovnik također, i može stati uz bok Veneciji, Rimu, Firenci. Meni osobno svaki put zastane dah kad dođem ovdje.
Povratnik sam, prije osam godina sam morao položiti državni ispit kako bih uopće mogao raditi ovdje, s obzirom na to kako sam imao i uspješnu karijeru u Engleskoj. Istina je kako se ovdje treba pomučiti. Bilo je tu loše birokracije, podmetanja, ljubomore. No, izborio sam se i htio sam da Hrvatska bude na jednom još većem nivou.
Na samom početku ste se dotaknuli nekih novih trendova po pitanju estetske medicine. Po čemu se oni razlikuju od onoga što se po tom pitanju radilo prije, po čemu su drugačiji od estetske kirurgije?
Do prije 15 godina je estetska kirurgija bila glavni pojam po tom pitanju. Moj otac, Boško Milojević, je 1967. godine doveo estetsku kirurgiju u Hrvatsku kad se vratio iz Amerike. On je bio doajen estetske kirurgije. Glavna razlika između današnjih trendova i onih od prije 15 godina jest korištenje skalpela. Sada koristimo igle, lasere, krvnu plazmu, matične stanice. Dakle, to je puno prirodnije, a i oporavak je dosta kraći. Radimo na matičnim stanicama prilikom čega se može stvarati novo tkivo, rast kose. Botoxom možemo raditi čuda, oblikovati lice, smanjiti migrene i znojenja. Dakle, estetska medicina je nešto što se prilično brzo razvija.
Kažete kako imate dosta pacijenata iz Dubrovnika. Što Dubrovkinje najviše vole mijenjati?
I Dubrovčani dolaze! Imamo sve više muškaraca koji dolaze. Oni će se najčešće rješavati podočnjaka. Muškarac može imati bore ili nekakav ožiljak, ali ne želi izgledati umorno. To je trend koji je kod muškaraca jako popularan. Kad je riječ o ženama, one preferiraju dermalne filere za vraćanje izgubljenog volumena u licu. Žene već u 30-tima gube volumen lica, ono se spušta, a mi ga podižemo. Kako bismo to ostvarili, sada možemo staviti i po 10 ampula filera. Nekada je to bilo nezamislivo, ali s novim tehnologijama izgleda jako dobro i prirodno kada se rasporede po cijelom licu. Botox je jako popularan kod Dubrovkinja, ali i žena općenito, zatim povećavanje usana, ali i pomlađivanje same kože. Tu dosta koristimo frakcijski laser koji kod žena iznad 50 godina jako pomaže.
Dolaze li vam poznate osobe?
Svakako, no ne smijem spominjati njihova imena. To su glumci, pjevači… Bilo je tu naših ambasadora poput Tonyja Cetinskog ili Sanje Doležal koji su priznali kako su kod nas nešto radili.
Što najčešće rade?
Tony Cetinski je bio na jednoj od naslovnica magazina gdje je priznao kako je radio liposukciju kod nas. Sanja Doležal je priznala kako je radila nekirurško oblikovanje tijela prilikom čega možemo smrzavati mast s posebnim sondama i onda ona odumire. Celebrityji vole imati lijepe noge pa često laserom uklanjaju dlačice kod nas, ali i kapilare. Vole pomladiti lice, bilo laserom, dermalnim rolerom, plazmom, ali kao i svi, mada to rjeđe priznaju u medijima, vole botoxe i filere. No, super je kako botoxom i filerom možemo odraditi posao, a da to izgleda jako prirodno.
Prije nekoliko godina se na televiziji emitirala serija 'Reži me' koja je prikazivala živote dvojice prijatelja, estetskih kirurga. Vodili su prilično turbulentne živote, bili su okruženi ljepoticama, luksuzom, novcem, u njihovu polikliniku su dolazili pacijenti s čudnim zahtjevima. Koliko se to poklapa odnosno razilazi sa stvarnošću?
To je vrlo napuhano. Jedno vrijeme su me uspoređivali po izgledu s jednim od te dvojice jer imamo veliko čelo. Više ne, valjda zato što sam ostario.
Nije to baš kao u TV seriji. Ima nekih sitnih poklapanja, primjerice u jednoj epizodi se pojavio jedan jako dobar uređaj za nekirurško oblikovanje tijela.
Ali ne, ne žive estetski kirurzi kako je prikazano u seriji. Većinom su relativno normalni ljudi s familijama.
Cijeli intervju pročitajte OVDJE.