Kugu uzrokuje bakterija Yersinia pestis koju prenose buhe čiji su glavni domaćini glodavci. Europu je zadesila mnogo puta, međutim u najstrašnijoj epidemiji početkom 14. stoljeća umrli su deseci milijuna ljudi. Stručnjaci su već ranije pretpostavljali da je kuga u Europu stigla iz Azije, ali se uglavnom smatralo da je periodično izbijanje epidemija nakon Crne smrti u 14. stoljeću kretalo iz europskih populacija štakora, piše
tportal.
U novoj studiji, predstavljenoj u časopisu PNAS, Nils Christian Stenseth i njegovi kolege sa Sveučilišta u Oslu u Norveškoj utvrdili su da je ključni krivac za europske kuge bio srednjoazijski skočimiš. Norveški je tim analizirao 4.119 povijesnih zapisa o epidemijama kuge nakon zloglasne Crne smrti. Rezultati su pokazali da su ovi slučajevi bili međusobno povezani, odnosno da se kuga prenosila na okolna područja. No podrobna analiza pravaca širenja kuge pokazala je da je 61 epidemija krenula iz 17 lučkih gradova među kojima iz Londona, Hamburga, Barcelone i Dubrovnika te da su zaražene buhe najvjerojatnije svaki put iznova stizale iz Azije.
Prema studiji dr. sc. Gordana Ravančića u Dubrovniku je harala od 1348. do 1349. Prve pojave kuge, piše autor, smatrale su se Božjim gnjevom pa onovremeni liječnici nisu imali snažnije motivacije za istraživanje, prevenciju i liječenje bolesti. Stanovnici zaraženih područja uglavnom su se nastojali spasiti bijegom. No nakon više desetljeća iskustava s kugom 1377. u Dubrovniku je na otočićima Bobara i Supetar uspostavljena prva karantena za zaštitu od zaraznih bolesti u svijetu, tzv. lazaret.
U nekim dijelovima svijeta kao što su Arapski poluotok, pustinja Gobi, Kurdistan, sjever Indije i središnja Afrika kuga je i danas endemski prisutna. Kada bi inicijalna faza bolesti prošla neprimijećeno, mogla bi se početi intenzivno širiti što znači da mogućnost izbijanja neke nove epidemije kužnog oboljenja nije sasvim nerealna, upozorava Ravančić.
Članak u cijelosti pročitajte
OVDJE.