Julian Assange, osnivač Wikileaksa
“Guardian" je prvi objavio dio dokumentacije Wikileaksa koji sadrži jedan dokument u kojemu se spominje regija Balkan. Naime, Francuska je tražila hitno zatvaranje OHR-a (visoki predstavnik EU u BiH) još u studenom prošle godine, i prije nego se riješi pitanje državne imovine, dok su Sjedinjene Države bile protiv, navodi se u prvom dokumentu o regiji Balkan, koji je internet-portal "Wikileaks" objavio zajedno s još 250.000 tajnih dokumenta vlade SAD.
Prema navodima "Guardian" za ispunjavanje tzv. paketa “5+2” zalagala se Francuska na bilateralnom sastanku sa Amerikancima.Naime, list prenosi kako se pomoćnik američkog državnog sekretara Philip Gordon sastao u Parizu u rujnu prošle godine (uoči pregovora u Butmiru) sa kreatorima francuske politike, uključujući savjetnika za diplomaciju u Elizejskoj palači, Jean-Davida Levittea.
Razgovori su bili usredotočeni na Rusiju, nadolazeća zbivanja na Balkanu (BiH, Hrvatska, Makedonija i Kosovo), izbore u Njemačkoj i Afganistanu, pristupanje Turske Europskoj uniji, proširenju NATO-a...
Levitte je primijetio kako je od pet glavnih uvjeta za prijenos vlasti u BiH sa Ureda visokog predstavnika na Specijalnog predstavnika EU, jedino neispunjeno ostalo pitanje podjele državne imovine. Zaključeno je kako taj zadnji uvjet ne bi trebao "blokirati sav napredak, pogotovo jer OHR više nije učinkovit".
List također navodi da su SAD ”katapultirane” u veliku diplomatsku krizu, u kojoj državna tajnica SAD Hillary Clinton pokušava ublažiti štetu koju bi moglo izazvati objelodanjivanje više od 250.000 fajlova.
Sama internet-stranica "Wikileaks", koju je osnovao Julian Assange, a koja je izvor tajne dokumentacije, do sinoć nije nije počela objavljivati dokumente, jer su se našli pod velikim napadima hakera, koji su oborili stranicu. No, danas se očekuje da će dokumente ili dio njih objaviti i drugi listovi "Der Spiegel", "Le Mond", "New York Times" i "El Pais" koju su ih dobili unaprijed.
Prema "Guardianu", najviše pažnje u objavljenim dokumentima zaokupit će informacije da su arapski lideri privatno tražili zračne napade na Iran, te da su SAD zapovijedale svojim diplomatima da špijuniraju rukovodstvo UN-a.
Navodi se i ozbiljna zabrinutost SAD i Velike Britanije za sigurnost pakistanskih nuklearki, rusko rukovodstvo se optužuje za veze s organiziranim kriminalom, iznose užasne kritike na račun britanske vojne misije u Afganistanu te na ponašanje kraljevske obitelji.
Prema navodima britanskog lista, dokumenti sadrže nimalo ugodne opise državnika i poznatih ličnosti koje su u Washington slali američki diplomati.
Tako se iranski predsjednik Mahmud Ahmedinedžad uspoređuje s Adolfom Hitlerom, za Angelu Merkel se kaže da "izbjegava rizik i rijetko pokazuje kreativnost". Hamida Karzaija procjenjuju paranoičnim, Vladimira Putina nazivaju alfa mužjakom, dok za libijskog lidera Moamera Gadafija kažu da ga svugdje prati "atraktivna plavokosa ukrajinska medicinska sestra".
Veleposlanik SAD-a u depeši iz Moskve opisuje suparništvo dvojice ruskih čelnika, predsjednika Dmitrija Medvedeva i premijera Vladimira Putina, opisujući prvoga kao "blijedog i neodlučnog", bez "imalo razmetljivosti" potonjega. Za kralja Abdullaha u Saudijskoj Arabiji se navodi da ne podnosi svoje susjede u Iranu, te da izražava prezir prema tamošnjem teokratskom režimu, koji smatra "nestabilnim".
Američki diplomati iz Rima izvijestili su 2009. o izvanredno bliskim odnosima između ruskog premijera Vladimira Putina i talijanskog premijera Silvia Berlusconija, uključujući "raskošne darove i unosne energetske ugovore", ukazujući kako se Berlusconi sve više pojavljuje kao glasnogovornik Putina.
Washington odbio pregovoreWashington je jučer prije početka objave još jednom pokušao upozoriti Asangea da ne objavljuje dokumentaciju, putem odvjetnika ga upozorivši da krši zakon i izaziva nesigurnost.
Prema nekim izvorima, "Wikileaks" je bio spreman na pregovore o tome šta će objaviti, no SAD su to odbile zatraživši da odustane od objave. Assange je sinoć po počeku curenja dokumenata rekao da je tjednima radio na otkrivanju povijesti američkog diplomatskog djelovanja.
Bijela kuća u nedjelju je najoštrije osudila objavu dokumenata Wikileaksa kao "neovlašteno otkrivanje klasificiranih dokumenata i osjetljivih podataka za nacionalnu sigurnost".
Sloveniju primoravali da uzme zatočenika iz GuantanamaDokumenti govore o naporima Obamine administracije da zaustavi nuklearni program Irana i mogući udar Izraela na Iran, da nađe pouzdanog partnera u Pakistanu za borbu s Al Qaidom, kako se nosi s rastom Kine i povlačenjem Rusije od demokracije. New York Times citira i konkretne dokumente, primjerice, spominje kako su američki diplomati vršili pritisak na Sloveniju da uzme zatočenike iz Guantanama, ako želi sastanak s predsjednikom Barackom Obamom.
Turska, prema izvješćima iz veleposlanstva SAD u Ankari, klizi u nestabilni islamizam vođena vladom suženog vidokruga, premijera Recepa Erdogana, koji se oslanja na skupinu nekompetetnih savjetnika. Prognozira se da je vjerojatno ne čeka budućnost u Europskoj uniji.
Državna tajnica Hillary Clinton saznala je od posebnog "promatrača Irana" u glavnom gradu Azerbajdžana Bakuu, o svađi tijekom sastanka iranskog Vrhovnog vijeća za nacionalnu sigurnost, u kojoj je gnjevni načelnik Glavnog stožera Revolucionarne garde Mohammed Ali Jafari, navodno ošamario predsjednika Mahmouda Ahmadinedžada, jer je uglavnom konzervativni predsjednik, iznenađujuće, zagovarao slobodu tiska.
Brzojavi s Bliskog istoka pokazuju slabosti supersile, gdje Washington uvijek brani svoj vitalni interes za osiguranje udjela u rezervama nafte, no isto tako postaje igračka različitih interesa. Uvučen je u neprijateljstva između Arapa i Izraelaca, šiijita i sunita, između islamista i sekularista, između despota i kraljeva. Često je pouka dokumenata da arapski čelnici koriste prijateljstvo s Washingtonom, kako bi proširili svoje vlastite pozicije moći.
Dokumenti također otkrivaju da SAD od 2007. bezuspješno nastoji ukloniti visokoobogaćeni uran iz Pakistana.
Oni također opisuju kako SAD razmatra mogućnost kolapsa Sjeverne Koreje, te ujedinjenje u jedinstvenu Koreju pod vodstvom vlade u Seoulu, i kako bi na to reagirala Kina.
The New York Times ističe kako nije objavio dijelove dokumenata koji sadrže imena nekih ljudi koji su razgovarali privatno s američkim diplomatima i mogu biti u opasnosti ako su javno identificirani, kao i one dijelove diplomatskih brzojava čije bi objavljivanje moglo ugroziti američke obavještajne operacije.
Jadranka Kosor i Barack Obama
Dokumenti o Hrvatskoj
O Hrvatskoj je, prenosi njemački Spiegel, objavljeno ukupno 1686 tajnih dokumenata, koji datiraju iz razdoblja od 1991. godine do veljače 2010. godine.
Najviše dokumenata - njih 48 - nastalo je u studenom 2007. godine, a većina njih je iz perioda između 2006. i 2010. godine. Oznakom "tajno" i "vrlo tajno" označena su 24 dokumenta, no nije poznato što se u njima nalazi.
Američki mediji objavili su podatke iz dvaju dokumenata. U jednom dokumentu iz 2009., Hillary Clinton od američke misije pri UN-u traži informacije o stavovima Hrvatske o Sudanu, Iranu, ženskim pravima, borbi protiv terorizma itd. Drugi dokument iz 2009. odnosi se na sastanak Phillipa H. Gordona, pomoćnika američke državne tajnice za Europu i Euroaziju, s dužnosnicima Francuske u Parizu, na kojem Gordon spominje rješavanje pitanja granice Hrvatske i Slovenije.
Ministar unutarnjih poslova Tomislav Karamarko smatra kako je brojka od 1686 brzojava iz Hrvatske - pretjerana.
"Teško mi je sad u ovom trenutku pričati o tome. Mislim da je puno manje dokumenata o Hrvatskoj. Tu se susrećemo sa stalnim problemom curenja informacija i to je uistinu pojava koju samo možemo osuditi," izjavio je ministar Karamarko za
Dnevnik.hr.
Karamarko je naglasio kako je normalan proces u svijetu da zemlje prikupljaju podatke o drugim zemljama. Istaknuo je kako nacionalna sigurnost time nije ugrožena. "Treba vidjeti karakter tih dokumenata prije svega, a našu nacionalnu sigurnost svakako ne mogu ugroziti," smatra. (PortalOko)
Gospari.hr
Gospari.hr