Drama na američkoj burzi utječe i na tržišta diljem svijeta. Jaki indeksi u Japanu, Hong Kongu i u Australiji doživjeli su jutros strmoglav pad, piše
CNN Money. To se događa zbog nekoliko razloga.
Vrijednost dionica u SAD-u rasla je nakon izbora, dijelom i zato što se radi o vrlo jakoj ekonomiji. Nezaposlenost je na rekordno niskoj razini i više je otvorenih radnih mjesta. Kompanija su počele radnike plaćati više kako bi ih zadržali i privukli nove kvalitetne zaposlenike. Poslovanja će s vremenom morati dići cijene proizvoda kako bi mogli pokriti veće plaće. U ekonomiji se to zove inflacija.Iako je gospodarstvo posljednjih devet godina stabilno raslo, inflacija je ostala tvrdoglavo i misteriozno niska. Američki Sustav federalnih rezervi bori se protiv toga povećanjem kamatnih stopa. Centralna banka nije uspjela značanije povećati kamate tijekom posljednjeg desetljeća, iz straha da će ekonomski oporavak staviti u nepogodan položaj i potencijalno prouzročiti pad cijena. Fed je imao plan polako podići kamatne stope tijekom ove godine (tri puta u 2018.), no ako se poveća inflacija, isto su mogli raditi mnogo češće i u mnogo većoj mjeri nego što su planirali.
Kako Fed povećava kamatne stope, cijena posudbe novca također raste, što znači da kompanije moraju izdvajati više novca kako bi platile kredite, a to pak dovodi do smanjenja profita. To također znači i da će Amerikanci morati izdvajati više novca za hipoteke i dugove koje imaju.
Još jedan razlog rasta dionica tijekom prošle godine leži i u mirnom rastu korporativnih profita. Kompanije su zdrave te su ih investitori za to nagradili nabijanjem cijena dionica. Kada kamatne stope brzo narastu, cijene dionica najčešće padaju, a to kod investitora donosi strah da će prikupljanje profita ići sporije. Dionice su također u lošoj situaciji jer se radi o jedinim investicijama s pristojnim povratkom. Američke trezorske obveznice na toliko su niskoj razini da od brojnih dividendi ostaje bolja zarada. No, posao s dionicama mnogo je riskantniji od posla s obveznicama koje podupire USA Treasury. Ako prinos obveznica krene rasti, investitori će nešto svojeg novca izvaditi iz rezervi i spremiti u obveznice koje su sigurnije.
Nedavni porezni račun prisilio je povlačenje više obveznica u cijeli proces što bi im u konačnici moglo smanjiti vrijednost. Cijene i prinosi kreću se u suprotnim pravcima, stoga će kupci obveznica htjeti viši prinos (i nižu cijenu) kako bi im se investicija isplatila.
Inflacija je loša i za obveznice. Ako cijena posuđivanja naraste, investitori će htjeti veći povrat ulaganja te viši prinos. Atraktivni prinosi na sigurniju investiciju odjednom su dionice učinili mnogo neprivlačnijima.
Dionice su ujednačeno i stabilno rasle od studenoga 2016., a to nije baš najzdravije, piše CNN. Burzovni analitičari vjeruju kako je tržištu vrijeme za korekciju od pet ili čak 10 posto. Razdoblje hlađenja bilo bi dobra stvar jer bi dionice učinilo jeftinijima i atraktivnijima za ulagače, posebno ako su temeljne kompanije zdrave te imaju jaku prodaju i profit