DUBROVNIK, 1. siječnja 2010. - S početkom 2011. na snagu u Hrvatskoj stupa niz novih zakona, pa će tako, primjerice, hrvatski građani od sada moći slobodno otvarati račune u inozemstvu, dizati kredite i obavljati platni promet. Ovrhe će ubuduće provoditi Fina, dok umirovljenici ne mogu računati na usklađivanje mirovina.
Naime, na snagu s današnjim danom stupa i Zakon o odgodi usklađivanja mirovina u razdoblju od 1. siječnja do 31. prosinca 2011. godine, prema kojem će za gotovo 1,2 milijuna umirovljenika biti zamrznut rast mirovina u ovoj godini.
Na snagu su stupili i Zakon o fiskalnoj odgovornosti, izmjene Zakona o deviznom poslovanju, Zakon o ovrhama na novčanim sredstvima, novi Zakon o platnom prometu, novi Zakon o državnoj potpori poljoprivredi i ruralnom razvoju, Zakon o upravljanju državnom imovinom i dr.
Tako od danas hrvatski građani mogu slobodno otvarati račune u inozemstvu i preko njih obavljati platni promet, a za prijenos novčanih sredstava na račun u inozemstvo bit će dovoljno da u inozemstvu otvore račun, u skladu s propisima zemlje u kojoj ga otvaraju, te da daju nalog domaćoj banci za prijenos.
To, procjenjuju u Hrvatskoj udruzi banaka, ne bi trebalo voditi nekim bitnim promjenama ili većem povlačenju štednih uloga iz hrvatskih banaka koje, kažu bankari, nude atraktivne kamate na štednju.
Ovrha moguća i nad štednim i oročenim sredstvimaS 1. siječnja 2011. na snagu stupa i novi Zakon o provedbi ovrhe na novčanim sredstvima, a prema kojem će te ovrhe ubuduće provoditi Financijska agencija.
Novost je da će se ovrha, osim nad sredstvima sa svih kunskih i deviznih računa, moći provoditi i nad sredstvima na temelju štednih uloga te oročenih sredstava, a Fina će voditi jedinstveni registar računa koji će sadržavati podatke o računima poslovnih subjekata i građana, kao i podatke o postojanju oročenih sredstava, ugovora o stambenoj štednji i polozima u kreditnim unijama, ali neće sadržavati podatke o stanju na računu ili visini depozita.
Novi Zakon o platnom prometu uvodi novu kategoriju pružatelja platnih usluga, institucije za platni promet koje će za to morati dobiti odobrenje Hrvatske narodne banke, na jedinstven način uređuje domaći i prekogranični platni promet, regulira autorizaciju i definira izvršenje platne transakcije, zaštitu korisnika itd.
Na snagu je s početkom godine stupio i novi Zakon o državnoj potpori i ruralnom razvoju prema kojem će se u 2011. zadnji put primjenjivati nacionalni sustav izravnih plaćanja, a od 2012. regionalni model jedinstvenih izravnih plaćanja (SPS model).
Nakon stupanja na snagu nekih zakona uslijedit će ukidanje nekih institucija, primjerice Hrvatskog fonda za privatizaciju i Središnjeg državnog ureda za upravljanje imovinom. Poslove HFP-a i Središnjeg državnog ureda za upravljanje imovinom preuzet će nova institucija, Agencija za upravljanje državnom imovinom.
Zakon o oduzimanju nezakonito stečene imovine
Nezakonito stečenu imovinu sudovi će od sada brže i jednostavnije oduzimati vlasnicima te je nakon pravomoćnosti presude prenositi u državno vlasništvo, što će im omogućiti Zakon o postupku oduzimanja imovinske koristi ostvarene kaznenim djelom i prekršajem koji je danas stupio na snagu.
Iako se i dosad mogla oduzimati nezakonito stečena imovina po zakonima o kaznenom postupku te o USKOK-u, novi zakon, koji je Hrvatski sabor donio 15. prosinca, ocijenjen je kao jedinstven i učinkovit alat u borbi protiv organiziranoga kriminala i korupcije.
Zakon se temelji na načelu da nitko ne smije zadržati imovinsku korist koju je ostvario kaznenim djelom ili prekršajem, pri čemu je odluka o oduzimanju tako stečene imovine isključivo u ovlasti suda.
Sudskom odlukom kojom se utvrđuje krivnja utvrđivat će se i kolika je imovinska korist ostvarena te njezina novčana protuvrijednost, a kada odluka postane pravomoćna, te stvari (nekretnine i pokretnine) postaju državnim vlasništvom.
Novina je da će se zahtjev za oduzimanje tako stečene imovine moći uputiti prije, tijekom i nakon kaznenog postupka. Također, postupak oduzimanja moći će se nastaviti i nakon obustavljanja kaznenog postupka, a prepreka tom procesu neće biti ni smrt okrivljenika utvrdi li se da imovinom raspolažu njegovi nasljednici ili treće osobe.
Zakon obvezuje banke na dostavljanje podataka o financijskom stanju optuženika, a do pravomoćnosti presude zabranjuje im se isplaćivanje blokiranog novca korisniku. Državna i druga tijela te banke dužne su, po sudskom nalogu, dostaviti podatke bitne za sudsku odluku, a ne postupe li po nalogu ili ga nepotpuno provedu, sud ih može kazniti i do pola miljuna kuna. Ogluše li se i tada, odgovornima prijeti i zatvorska kazna do mjesec dana.
Prijedlog za oduzimanje imovinske koristi može se podnijeti do isteka roka zastare za pokretanje kaznenog postupka za počinjeno kazneno djelo. Zastara za podnošenje prijedloga i vođenje postupka oduzimanja ne može nastupiti prije isteka roka od pet godina od dana kad je djelo počinjeno.
Oduzetom imovinom upravlja i raspolaže Središnji ured za upravljanje državnom imovinom, koji vodi i evidenciju o prenesenoj imovini. Ured može, i to bez objave javnog natječaja, prodati privremeno oduzete pokretnine ako je njihovo čuvanje opasno ili im prijeti opasnost od propadanja te znatnog gubitka vrijednosti. Ured može i iznajmiti privremeno oduzete stvari ili ih predati u zakup. (PortalOko)