BUDIMPEŠTA, 1. siječnja 2010. - Polugodišnje predsjedanje Europskom unijom danas je preuzela Mađarska, koja je među ključne prioritete svoga predsjedništva uvrstila završetak pristupnih pregovora s Hrvatskom.
Svi mađarski dužnosnici ističu završetak pristupnih pregovora s Hrvatskom kao jedan od prioriteta mađarskog predsjedništva, koje traje do 30. lipnja. Potpredsjednik mađarske vlade Tibor Navracsics za nedavna posjeta Zagrebu izjavio je da Budimpešta neće smatrati svoje predsjedanje uspješnim, ukoliko Hrvatska ne uspije završiti pristupne pregovore.
Hrvatskoj je do završetka pregovora preostalo zatvoriti još sedam poglavlja, odnosno šest ako se ne računa poglavlje Ostala pitanja o kojem se ne vode pregovori. Riječ je o sljedećim poglavljima: 8 -Tržišno natjecanje, 11 - Poljoprivreda i ruralni razvoj, 13 - Ribarstvo, 22 - Regionalna politika i koordinacija strukturnih instrumenata, 23 - Pravosuđe i temeljna prava, 33 - Financijske i proračunske odredbe i 35 - Ostala pitanja.
Završetak pregovora ovisit će o ispunjavanju mjerila u dva natježa poglavlja - o tržišnom natjecanju i pravosuđu. Europska komisija je najavila da će 11. ožujka objaviti izvješće o ispunjavanju mjerila u poglavlju Pravosuđe i temeljna prava i tada bi trebalo biti jasno mogu li se pregovori završiti za vrijeme mađarskog predsjedništva. Najkasniji mogući datum za sazivanje međuvladine konferencije o pristupanju, na kojima se otvaraju i zatvaraju poglavlja, pod mađarskim predsjedanjem jest 21 lipnja.
Od stupanja na snagu Lisabonskog ugovora, 1. prosinca 2009. godine, uloga zemlje predsjedateljice nije vidljiva kao nekoć, jer sastancima na vrhu europskih čelnika predsjedava stalni predsjednik Europskog vijeća, a ne više premijer zemlje predsjedateljice. Isto tako, Vijećem za vanjske poslova predsjedava visoka predstavnica EU-a za vanjsku i sigurnosnu politiku.
Svim ostalim formacijama Vijeća EU-a, među ostalim i Vijećem za opće poslove, koje se bavi proširenjem, i dalje predsjedava zemlja predsjedateljica koja se mijenja svakih šest mjeseci.
Mađarska će tijekom sljedećih šest mjeseci predsjedavati pod geslom "Snažna Europa s ljudskim licem". Glavni prioritet je gospodarstvo i prevladavanje gospodarske krize. U tom kontekstu, Mađarska će nastojati osigurati dogovor zemalja članica o paketu od šest zakonskih prijedloga o jačanju financijske discipline u EU-u.
Već na početku mađarskog predsjedništva, euro zona bi se mogla naći na novim iskušenjima. Naime, Portugal i Španjolska u siječnju će pokušati na financijskim tržištima prodati svoje državne obveznice kako bi finacirale svoje dugove. Pokažu li financijska tržišta veliko nepovjerenje, ne isključuje se da jedna od tih zemalja ili obje ne zatraže pomoć kao što su to već učinile Grčka i Irska.
Očekuje se da će na kraju mađarskog predsjedništva biti prihvaćena strategija EU-a za Podunavske zemlje, novu makroregiju u kojoj sudjeluje 14 zemalja, među njima i Hrvatska, kako bi se bolje iskoristili postojeći instrumenti i resursi u svrhu razvoja velikih potencijala te regije.
Mađarska se zazima da se u schengenski prostor u ožujku prime Bugarska i Rumunjska, čemu se protive Njemačka i Francuska smatrajući da je za to prerano i da te dvije zemlje još ne ispunjavaju sve uvjete da bude dio jedinstvenog prostora u kojem su ukinute granične kontrole.
Mađarsko će predsjedništvo u svibnju u Budimpešti organizirati drugi summit sa zemljama Istočnog partnerstva, koje obuhvaća šest zemalja bivšeg Sovjetskog Saveza, s kojima EU želi izgraditi čvršće odnose, ali bez perspektive članstva.
Jedan od prioriteta mađarskog predsjedništva bit će integracija Roma na europskoj razini. Romi, kojih u Europi ima između 10 i 12 milijuna, najveća su manjina bez države i najviše su pogođeni diskriminacijom na svim razinama. (PortalOko)