Gospodarstvo je složen sustav u kojem svaki sektor ima svoju ulogu, poput preciznog mehanizma sata s tisuću zupčanika. Ako samo jedan dio sustava zakaže, cijeli sustav može se naći u problemima. Upravo to se može dogoditi ako se građani odluče na bojkot trgovina i ako se dugoročno održe umjetno niske cijene određenih proizvoda.
Smanjenje potrošnje vodi u recesiju
Prema poznatom ekonomistu Johnu Maynardu Keynesu, gospodarstvo ovisi o potrošnji – kada potrošači manje troše, tvrtke ostvaruju manje prihoda, smanjuju proizvodnju i otpuštaju radnike. Posljedica toga je pad ukupne ekonomske aktivnosti, odnosno recesija.
John Maynard Keynes je istaknuo važnost potrošnje u gospodarstvu, napominjući da smanjenje potrošnje može dovesti do smanjenja ukupne potražnje, što rezultira padom proizvodnje i povećanjem nezaposlenosti – klasičnim obilježjima recesije. Drugim riječima, kada potrošači odluče smanjiti ili obustaviti potrošnju, to može imati lančani negativni učinak na gospodarstvo.
Ako se bojkot trgovina nastavi, možemo očekivati sljedeće posljedice:
- Poljoprivrednici neće moći prodati proizvode, što će smanjiti njihovu zaradu i ulaganja u novu proizvodnju.
- Prijevoznici će imati manje posla jer će se smanjiti isporuka robe, što može rezultirati gubitkom radnih mjesta u sektoru logistike.
- Trgovine će bilježiti pad prometa, što može dovesti do otpuštanja radnika i zatvaranja poslovnica.
- Šira ekonomija osjetit će posljedice kroz manju kupovnu moć građana, pad poreznih prihoda i moguću stagnaciju investicija.
Ograničavanje cijena – privremeno rješenje s dugoročnim posljedicama
Osim bojkota, često se kao rješenje predlaže zamrzavanje cijena osnovnih proizvoda. Iako to u kratkom roku može pomoći građanima, dugoročno donosi više problema nego koristi. Hrvatska poljoprivredna komora već je upozorila da bi zamrzavanje cijena moglo uništiti domaće proizvođače hrane.
Kada se cijene umjetno ograniče:
Proizvođači gube motivaciju za proizvodnju jer ne mogu ostvariti profit.Na tržištu može doći do nestašica proizvoda jer proizvođači smanjuju ponudu.Trgovine mogu biti prisiljene smanjiti asortiman ili podizati cijene drugih proizvoda kako bi nadoknadile gubitke.
Ako ljudi prestanu ulagati u nekretnine zbog visokih cijena, potražnja će pasti, što može usporiti rast cijena ili ih čak sniziti. Građevinski sektor će pretrpjeti gubitke jer će manje projekata biti pokrenuto, što će dovesti do otkaza i smanjenja prihoda za povezane industrije. Manjak posla u građevinskom sektoru značit će manje narudžbi za proizvođače građevinskog materijala, arhitekte, inženjere i transportne tvrtke, što će uzrokovati nove otkaze i smanjenje proizvodnje. S manje zaposlenih i manjim plaćama, ljudi će dodatno smanjiti potrošnju, što će pogoditi trgovine, ugostiteljstvo i ostale sektore, stvarajući začarani krug gospodarskog usporavanja i moguće recesije.
U konačnici, gospodarstvo će ući u spiralu pada, gdje će manje investicija, slabija potrošnja i rast nezaposlenosti dodatno pogoršati ekonomsku situaciju, povećati iseljavanje i stvoriti dugoročne probleme za cijelo društvo.
Kako pronaći bolje rješenje?
Umjesto bojkota i zamrzavanja cijena, potrebno je poticati sustavne promjene koje dugoročno stabiliziraju gospodarstvo. To uključuje smanjenje poreznog opterećenja, poticanje proizvodnje i inovacija te stvaranje povoljnog poslovnog okruženja za poduzetnike.
Iako je razumljivo da građani žele niže cijene i pravednije uvjete na tržištu, rješenje ne leži u smanjenju potrošnje i administrativnim intervencijama u cijene, već u politikama koje potiču ekonomski rast i razvoj.