Zašto je hrana u Hrvatskoj skuplja nego u Njemačkoj?

Cijene hrane prošli su mjesec na globalnoj razini zabilježile najoštriji pad u gotovo sedam godina pod utjecajem obilne opskrbe, nižih cijena energije i zabrinutosti zbog usporavanja kineskoga gospodarstva, izvijestila je ovih dana agencija Ujedinjenih naroda za hranu i poljoprivredu FAO. Cijene osnovnih prehrambenih proizvoda, žitarica, mesa, mlijeka i mliječnih proizvoda, biljnih masnoća i šećera, u kolovozu su se u odnosu na srpanj strmoglavile za prosječnih 5,2%, šećeri i mlijeko za oko 10%, što se vidi i u sve nižim maloprodajnim cijenama u EU, pa i u Hrvatskoj, barem kad je riječ o osnovnoj potrošačkoj košarici.

Hiperprodukcija mlijeka

U Njemačkoj je, piše tamošnji Handelsblatt, hrana jeftinija nego ikad, čemu su kumovali i ruski embargo i enormni viškovi koje sad treba “utopiti” na unutarnjem tržištu, te hiperprodukcija mlijeka i mliječnih proizvoda otkako su u svibnju ukinute mliječne kvote. Jaja iz slobodnog uzgoja koštaju samo 4 kune za 10 komada, maslac (250 grama) 6 kuna, litra punomasnog svježeg mlijeka 4 kune, a litra mineralne kunu. I čips, energetski napici, sve je na povijesnom minimumu, tvrdi Handelsblatt, dok se u Hrvatskoj taj trend ogleda tek u pojedinim artiklima koje posljednjih mjeseci enormno uvozimo iz Poljske i sličnih zemalja, piše večernji.hr. Mlijeko pijemo i jeftinije nego Nijemci - u nekim trgovačkim lancima i za 3,12 kuna. No uzme li se u obzir da je PDV u Njemačkoj na većinu osnovnih životnih namirnica 7% (na ostale 19%), a u nas uglavnom 25% (osim mlijeka, kruha, ulja, šećera i dječje hrane), u Hrvatskoj i dalje jedemo skuplje, a mnogi bi se složili i nezdravije. Samo nam je kruh dvostruko jeftiniji nego u Njemačkoj.

Konkurencija diktira

Trgovac koji je želio biti anoniman priznaje da smo skuplji jer trgovci u nas “beru” i veće marže. U Hrvatskoj je prosječna plaća 750, a u Njemačkoj 1800 pa i 2000 eura, pa je jasno koliko si toga tko može priuštiti. Branko Bobetić, direktor GIU mesne i mliječne industrije Croatiastočar, kaže kako su nakon špice u drugoj polovici 2007. tržišne cijene svinjetine i žitarica počele padati, a s njima i cijene gotovih proizvoda. Zbog Rusije te pada potrošnje u Kini, taj pad je još drastičniji, jer se u brojnim europskim zemljama gomilaju zalihe sireva, maslaca, mlijeka u prahu...

Tekst u cijelosti pročitajte ovdje.