Ured predsjednika je, kao odgovor na te inicijative, naručio istraživanje javnog mišljenja prema kojem je 53 posto ispitanika podržalo povećanje ovlasti predsjednika, što se tumači kao njegova poruka da mu se ne dira ovlasti.
– Još sam prije dvije godine rekao da će predsjednik Josipović žaliti za Jadrankom Kosor i da je nužno da dođe do sukoba s Milanovićem. Sustav u kojem njih dvojica dijele izvršnu vlast navodi ih na sukob jer on može funkcionirati samo ako su predsjednik i premijer jednojajčani blizanci ili apsolutno usklađeni – smatra politički analitičar Žarko Puhovski.
Dodaje kako se taj sukob prvi put moglo vidjeti kada je Milanović podržao Milorada Pupovca u njegovu sukobu s Josipovićem zbog obilježavanja Oluje. Puhovski naglašava kako Milanoviću Pupovac nije potreban za održavanje parlamentarne većine pa je on tim potezom jasno dao do znanja da se suprotstavio predsjedniku. Nada se kako eskalacije sukoba neće biti, a na pitanje što bi se moglo dogoditi ako ipak eskalira podsjetio je da zbog svojedobnog sukoba Mesić – Račan Hrvatska godinu dana nije imala šefove tajnih službi, što je pridonijelo današnjem lošem stanju u tim službama.
– Josipović od dolaska na Pantovčak razmišlja o povećanju ovlasti. Vjerojatno osjeća da ne može utjecati ni na što u vojsci i vanjskim poslovima. Razgovarao je o tome s bivšom HDZ-ovom vlasti, ali ni kod nje a ni kod današnje vlasti za promjene nije bilo nikakvih šansi – objašnjava nam izvor iz SDP-a koji dobro poznaje Josipovića i Milanovića te kaže kako je riječ i o sukobu taština.
Informacija da bi se predsjednika moglo birati u parlamentu, kaže naš izvor, poruka je Josipoviću – “Pazi što ti možemo napraviti!”.
Naši se sugovornici slažu da mijenjanja predsjednikovih ovlasti neće biti, jer to ne odgovara ni jednoj političkoj opciji. Da se o tome ne razmišlja tvrdi i predsjednik Kluba zastupnika SDP-a Igor Dragovan.
– Da bi se mijenjale ovlasti predsjednika, treba promijeniti Ustav, a ja za takvo što nisam čuo – kaže Dragovan.
Dodaje da SDP nije u sukobu s predsjednikom države te da se stoga u stranci ne osjećaju prozvanima zbog njegovih izjava.
DiplomacijaPredsjednik RH po Ustavu je sukreator vanjske politike i u dogovoru s predsjednikom Vlade odlučuje o osnivanju diplomatskih predstavništava u svijetu te imenovanja veleposlanika i konzula. Također, prima i vjerodajnice inozemnih šefova diplomatskih misija.
Sigurnosne službeZajedno s Vladom, a u skladu s Ustavom Republike Hrvatske, predsjednik koordinira rad sigurnosno-obavještajnog sustava. Uz supotpis predsjednika Vlade i pribavljeno mišljenje nadležnog saborskog odbora, imenuje čelnike sigurnosnih službi.
VojskaVrhovni je zapovjednik Oružanih snaga, imenuje i razrješuje vojne zapovjednike. U slučaju neposredne ugroženosti neovisnosti, predsjednik RH, uz supotpis predsjednika Vlade, može narediti uporabu oružanih snaga iako nije proglašeno ratno stanje.
Sjednice VladePredsjednik može predložiti Vladi održavanje sjednice na kojoj će biti razmatrana određena pitanja te na toj sjednici može sudjelovati u raspravi. U slučaju ratnog stanja ili neposredne ugroženosti neovisnosti, ima pravo sazvati sjednicu Vlade i predsjedati joj.
Građani ne vjeruju strankamaU cijeloj raspravi o mijenjanju predsjedničkih ovlasti nije nevažno što 53 posto ispitanika smatra da bi ih trebalo povećati. Politički analitičar Davor Gjenero smatra da je to rezultat nepovjerenja prema strankama.
– U strankama je negativna selekcija i imaju veliki “feler” u demokraciji. Građani se okreću predsjedniku zato što nastoji smanjivati društvene konflikte, a stranke ih u značajnoj mjeri stvaraju – kaže Gjenero.