Blagdani

Zašto sanjamo Bijeli Božić?

(I) ove godine „Bijeli Božić“ možemo samo sanjati. Umjesto snježnog ugođaja očekuje nas južina, toplina, a u četvrtak na Jadranu i u gorju i dosta kiše. Možda ste se zapitali zašto mnogo ljudi želi snježni ugođaj za Božić, odnosno takozvani „Bijeli Božić“.

Zašto sanjamo Bijeli Božić?
Slika snježnog Božića je duboko ukorijenjena u zapadnoj kulturi, osobito u SAD-u i Velikoj Britaniji, a odatle se proširila po svijetu. Zamislite uostalom neku božićnu reklamu bez snježnog ugođaja!

Za mnoge ljude bijeli Božić znači da je tlo prekriveno snijegom, a idealno bi bilo da on pada u božićnoj noći i na sam Božić. Iako, ne postoji službena definicija bijelog Božića, Britanski meteorološki zavod u svojoj publikaciji u kojoj analizira porijeklo termina bijeli Božić navodi da se obično, osobito u svrhe klađenja koristi sljedeća definicija: barem jedna snježna pahulja (može pasti i kad se miješaju kiša i snijeg) koja se vidi na dan 25. prosinca, tijekom čitava 24 sata, piše Crometeo.hr.

Smatra se da široko rasprostranjena slika snježnog Božića vuče klimatske korijene iz takozvanog „Malog ledenog doba“, odnosno razdoblja od sredine 16. do sredine 19. stoljeća (1550.-1850. godine). To je razdoblje donijelo vrlo hladne zime, osobito u Europi i Sjevernoj Americi. Prema starim zapisima „Bijeli Božić“ se znatno češće pojavljivao u 18. I 19. stoljeću, nego što je to slučaj u 20. stoljeću. Sliku bijelog Božića preuzeli su mnogi umjetnici tog vremena. Poznat je roman „Božićna priča“ engleskog spisatelja Charlesa Dickensa, prvi put izdan 19. prosinca 1843. U romanu su česti opisi snijegom prekrivenog Londona. Smatra se da je Dickens, koji se kao dijete 1822. godine preselio u London zapamtio mnoge prosinačke snjegove u Londonu krajem malog ledenog doba.

Snijeg na Badnjak i Božić u našim krajevima nije česta pojava, osobito u nizinama unutrašnjosti, a da ne govorimo na Jadranu. U prosječnom prosincu Zagreb, Varaždin i Osijek imaju 5 dana sa snijegom, a Rijeka, Šibenik i Split tek jedan, Dubrovnik nijedan. Na Zavižanu je pak  prosječno 13  takvih dana, a današnje jutro  je osvanulo sa 18 cm snijega. Riječ je o snijegu koji je pao još krajem studenog.

A koliko smo u proteklih  deset godina postojanja Crometeo foruma imali sreće sa bijelim Božićem?

Božić 2004. prošao je u znaku kiše uz jugo na Jadranu. Slab snijeg je padao samo na Zavižanu.
2005. godine na Božić slab snijeg je padao samo u Gorskom kotaru, a dan poslije je malo zabijelio i nizine unutrašnjosti, osobito Slavoniju.
U 2006. godini na Božić je samo kratkotrajno padala susnježica na istoku Slavonije

Stanovnici unutrašnjosti sjećaju se snijega na Badnjak 2007. godine. Te je godine Badnjak počeo ledenom kišom koja je kasnije prešla u snijeg, a na Božić se snijeg proširio i na Slavoniju. Zanimljivo je da nije padao u Lici i Gorskom kotaru.

U dijelovima Slavonije na Božić 2008. je počeo padati snijeg. Padao je u Osijeku, Županji, Đakovu, Donjem Miholjcu, a padao je i u Podravini, u Koprivnici, u Međimurju, okolici Krapine. Božićni snijeg u unutrašnjosti te godine nije bio obilan. U Gorskom kotaru i Lici napadalo ga je do sljedećeg jutra od 3 do 5 cm. Dekorativnih 1 cm snijega bilo je izmjereno u Krapini i Kutjevu, te 2 cm u Bednji. Više ga je bilo tek u višem gorju, pa tako Sljeme mjerilo 16 cm, Begovo Razdolje 25 cm, a Zavižan 68 cm.

Slijedile su dvije godine u kojima je tjedan dana prije Božića snijeg zatrpao ne samo unutrašnjost, nego i sjeverni i dio srednjeg Jadrana, ali ni to nije bilo dovoljno za bijeli Božić.
  • Autor: Dalmacijanews.com
  • Foto: Pero Antunović / CROMETEO
  • Objavljen: 24.12.2013 19:47
  • Posljednja izmjena: 24.12.2013 19:45

Nema komentara

Komentiraj članak

Potrebna je prijava kako biste komentirali.