Razgovarao: Dražen StepandićGoran Mazija je suprug tajnice Heidi zbog koje je kod stranačkog kolege intervenirala bivša ministrica Mirela Holy i to je bio povod za smjenu. Po struci je inženjer geologije i hidrologije, te građevine. Završio je rudarsko-geološki i građevinski fakultet. Stalni je sudski vještak za područje zaštite voda i okoliša. Na tom području priprema i doktorat. U Hrvatskoj je kao stručni savjetnik sudjelovao u svim građevinskim radovima koji su zahtijevali dubinska istraživanja i intervencije. Član je Savjeta za zaštitu okoliša u SDP-u. Zamjenik je predsjednika Društva Zagrepčana “Kerempuh”. ......Predsjednik Lions Cluba Agram, čelnik je Hrvatske strukovne udruge eksperata i sudskih vještaka HSUESV.
U vrijeme kad je na čelu Ministarstva zaštite okoliša bila ministrica Mirela Holy odabran je biti revizorom Studije utjecaja na okoliš koje je to ministarstvo dobilo od ugovorenih partnera projekta izgradnje HE Ombla.
Prvi potpredsjednik Vlade Radimir Čačić je Gorana Maziju ismijao. Njegovo angažman i napisano stručno mišljenje u svom bahatom stilu osporio je rekavši kako “ ne vjeruje besplatnim studijama napravljenim popodne u kuhinji”.
U jeku rasprava oko izgradnje elektrana i opskrbe električnom energijom u Hrvatskoj obratili smo se gospodinu Goranu Maziji.
Razgovor za portal Tjedno vodili smo popodne, ali ne u kuhinji nego u Mazijinom uredu u prostorijama HSUESV-a na Jarunu.
Nije zgodno da jedan svjetski turistički centar kao Dubrovnik nema struje. Zašto ste protiv izgradnje HE Ombla pored Dubrovnika? - U slučaju HE Ombla dobio sam na analizu 1965 stranica teksta. Ideja o izgradnji HE Ombla postojala je još u bivšem sustavu, datira iz 1964. Nije to nešto čega se sjetio Čačić. Onaj sustav je potapao na desetine sela i ponosio se takvim čudima, sve su mogli i u izgradnji nije bilo nikakvih zabrana, ali za Omblu se nisu usudili ući u realizaciju. Očito su postojali razlozi da se taj projekt nikada ne realizira. U podacima koje sam imao stoji da bi HC Ombla davala svega 68 mega wata struje.
Svaka bušotina u Zagrebu koje su bušila Ina Naftapiln ili Geotehnika dala bi 30 mega wata. Iznos za koji na ERB kreditira ne predstavlja ukupni iznos koštanja investicije. Kreditiraju s 124 milijuna eura i predviđaju da će investicija koštati i preko 150 milijuna eura, a poznavajući naše običaje naći će se raznih čuda zbog kojih će izvođenje radova koštati i znatno više. Poslije otprilike 25 godina korištenja te hidrocentrale postojala bi potreba za njenom adaptacijom, samim tim se produžuje rok otplate kredita, tako da je projekt još skuplji od najskuplje verzije. Tako da sa 68 mega wata ne dobivamo ništa spektakularno u snazi nego samo još jedno veliko kreditno opterećenje. Još je važnije reći da je to područje izuzetno sezmički aktivno, postoje izrazita boranja, podvlačenja i rasjedanja. To su strukturni pomaci u geologiji, kontinentalno tlo najahuje na morsko, usred čega dolazi do boranja i savijanja tla. Rasjedanje znači strukturne pomake uslijed čega dolazi do pucanja slojeva i klizanja po plohi paraklaze.
Čitav taj krš ispunjen je poroznim prostorom u smislu prisutnosti kaverni špilja i jama kroz koji je moguć prolaz vode. Da bi se napravila hidro centrala potrebno je nivo podzemne vode podići na 130 metara, a prema nekim projekcijama ukršenost ide u dubinu 360 metara. Znači to je visina u kojoj bi bilo potrebno napraviti tri injekcione zavjese. Takvo povećanje podzemnih voda povremene izvore pretvorilo bi u stalne. Kemizam rijeke Trebišnice na izlazu iz BiH u Hrvatsku povećala bi prisustvo teških metala čime su uvelike mjenja kvaliteta vode na dubrovačkom području. Stvaranje podzemne akumulacije kao i prisutnost vode tolike količine vode u tlu izazivalo bi zemljotrese jednako kako je slučaj sa HE Lešće. Prisustvo vode u tlu bitno mijenja način širenja potresnog vala. Dobili bi potresni val induciran ljudskom aktivnošću. Za slučaj da se ponovi potres kakav je bio 1979., u Crnogorskom primorju i kad se dogodio zemljotres u Stonu posljedice bi bile nemjerljive. Potres bi izazvao i stabilnost izgrađenih injekcionih zavjesa, može doći do njihovog pucanja. Potres može izuzetno štetno djelovati na građevine Dubrovnika i dubrovačkog zaleđa.
ČAČIĆ NEMA POJMA
Radimir Čačić kaže da ne vjeruje u besplatne studije napravljene doma u kuhinji?- Čačić nema pojma i stalno daje krive informacije. Ne znam je li tendeciozno ili ne, ali čovjek ne zna što govori. Nisam radio Studiju o utjecaju na okoliš nego ocjenu studije koju je 1998. napravila grupa stručnjaka po narudžbi HEP-a.
Činjenica je da Dubrovnik nema dovoljno struje. Kako riješiti taj problem?- Tko god je ikad bio na Srđu zna da tamo vjetar puše brzinom i do 150 km na sat. Ne znam kako netko gore misli igrati golf. Samo alternativni izvori energije, vjetro elektrane ili paneli pogonjeni suncem mogu pomoći. Uz to treba smanjiti potrebu za korištenjem energije. Otac i sin, Vinko i Branko Rogina, hrvatski državljani, patentirali su energetsku krijesnicu, uređaj koji uzima znatno manje energije iz energetske mreže, prerađuje struju, mijenja amperažu i na taj način smanjuje potrebu za električnom energijom za 50-70 %. Spomenuta gospoda u samom su vrhu po broju komercijaliziranih i patentiranih izuma.
U razvoj Krijesnice je utrošeno čak 30 godina rada prije njene posljednje verzije. Stalno usavršavanje omogućilo je da je ovaj proizvod danas bez premca u svijetu. Do danas je nagrađivan sa 13 zlatnih, 7 srebrnih i dvije brončane medalje na izložbama diljem svijeta.Svojim radom i istraživanjima zaslužio je titulu Viteza Hrvatskog Inovatorstva belgijskog reda.
Vinko Rogina svoj patent uredno plasira na tržište Amerike i Austrije. Nažalost u Hrvatskoj za taj patent i uređaj nema sluha, a kad bi to počeli primjenjivati sve bi bilo drugačije. Dakle ne treba stvarati ugrozu Dubrovnika i dubrovačkog zaleđa, samo treba smanjiti potrebu za strujom i orijentirati se alternativnim izvorima.
Kako je javnost saznala za intervenciju Mirele Holy?-U utorak 5. lipnja u 10 ujutro Ankica Mamić bila je u Esplanadi. Dobila je telefonski poziv da dođe u ured predsjednika Uprave HŽ Holdinga Rena Valčića i odšetala se u zgradu preko puta što su snimile nadzorne kamere. Tog utorka imao sam sastanak Upravnog odbora NP Krka kad su me obavijestili da će korespodencija Mirele Holy i Renea Valčića doći u javnost. Ubrzo sam doznao da je tu informaciju Ankica Mamić preko Aleksandre Kolarić uputila Mireli Holy.
Tada još nije bilo jasno koji je smisao toga. Moja supruga Heidi nije bila zaposlena na intervneciju Mirele Holy, nego je već radila u strukturi HŽ-a, no njeno prisutstvo u upravi HŽ Holdinga poistovjećivano je s političkim imenovanjem Zlatka Rogožara i kao takva predstavljala je smetnju. Moja supruga nije član niti jedne stranke niti je to bila. Novinski natpisi kako je došla u gradsko poglavarstvo u kvoti HNS-a netoči su obzirom je u gradskom poglavarstvu bila stalno zaposlenom od 1995 godine, puno prije nego li je HNS ušao u strukture grada. Smjenom vlasti Rene Valčić je u HŽ Holding doveo svoju tajnicu, a da pri tome nije definirano radno mjesto na kojem bi radila Heidi. Rene Valčić je trebao ukinuti radno mjesto moje supruge ili joj naći novo radno mjesto, prvo nije napravio jer ne bi mogao dovesti svoju tajnicu, a razgovor s mojom suprugom kao predsjednik Uprave nikad nije obavio. Tada je Mirela Holy zamoljena razgovarati sa stranačkim kolegom.
Iz današnje perspektive mnogo je jasnije zašto se to dogodilo. - Neće se predsjednik Uprave, bilo kojeg poduzeća, baviti pitanjem tajnice samo tako. Funkcija predsjednika je da se bavi bitno važnijim stvarima, bez obzira što je ta tajnica moja žena. U vrijeme dok je Zlatko Rogožar bio predsjednik Uprave radnici HŽ na vrijeme su dobivali plaće, što je naglo prestalo biti praksom. Možda bi bilo učinkovitije energiju koja se usmjerila u bavljenje tajnicom i mailom usmjeriti u razvojne projekte, sređivanje stanja u gigantu kakav je HŽ, napraviti da plače redovito stižu. Neću sada o tome govoriti, samo ću reći da se nije slučajno kompromitirala moja ekspertiza glede utjecaja na okoliš HE Ombla i ministrice koja je to naručila.
ČAČIĆEVE GLUPOSTI OKO PLOMINA 3
Trenutno se vode rasprave i oko Plomina 3, ponovno je jedan od najistajknutijih ljudi u toj javnoj raspravi Radimir Čačić. Zastupa tezu o gradnji elektrane na ugljen, dok bi u Istri željeli elektranu na plin. Prvi potpredsjednik tvrdi da plin za razliku od ugljena stalno poskupljuje, a zrak će biti čišči nego li u Zagrebu?- Radimir Čačić nema potrebna saznanja. Građevinac je po struci i ne može on reći što je bolje. Ova Čačićeva izjava je neozbiljna. Sam Plomin 3 je zamišljen kao adaptacija postojeće centrale, a ne gradnja nove. Zamišljen da se pogoni plinom i to je nešto što definirano prostornim planom. Za slučaj da dođe do izgradnje nove centrale treba mijenjati prostorni plan, a to je nešto što je u ingerenciji županije, a Istarska županija je to riješila i protivi se bilo kakvoj gradnji. Korištenje ugljena donosi i stvaranje emisije štetnih plinova i obvezu plaćanja penala za oštećenje atmosfere, koja nije samo naša. Naime za emisije ugljikovog dioksida iz Direktive EU 2009/31/EC. Od 1. siječnja 2013. HEP i Hrvatska će imati obvezu kupovanja emisijske kvote za CO2.
Možda još samo napomenuti kako će prosječna potrošnja goriva u termoelektrani na plin godišnje biti 567.321.90 m3, dok će elektrana na ugljen trošiti 1.218.416 tona tog energenta na godinu. Prema sadašnjim pokazateljima termoelektrane u Hrvatskoj emitiraju 5 milijuna tona CO2 godišnje. Naknada za emisiju jedne tone CO2 u 2011. godini prosječno je iznosila 20 eura. Iz tog razloga, troškovi proizvodnje električne energije iz termoelektrana povećavaju se za 100 milijuna eura. TE Plomin 3 na ugljen neće moći iz prihoda od prodaje električne energije pokriti troškove poslovanja u periodu od 20 godina i imati će manjak prihoda od 400 do 600 milijuna eura zavisno o kreditnim uvjetima.
Radimir Čačić je od svakog problema napravio još veći problem i ne vjerujem da je to napravio bez nekog prethodnog cilja. Koji je njegov cilj?-Želi u Hrvatsku plasirati veću količinu novca i pokrenuti mehanizam izvođenja radova u građevinskom sektoru. Samim time svega će se trošiti više, zaposlit će se ljudi koji će za svoj rad dobivati plaću i to je potpuno razumljivo no odabir projekata trebao bi biti pažljiviji.
Političari će imati svoje provizije, što veći projekti veće su provizije.-Dosadašnja iskustva na žalost su bila takva i razumljivo je zašto građani imaju takvu percepciju obzirom na broj političara koji sjedi po zatvorima. Znatnim ulaganjima o kakvima govori Čačić doista bi se sve u državi pokrenulo, no ponavljam kod ulaganja treba paziti da se ulaže u projekte koji neće biti štetni po okoliš i koji će biti isplativi, a o tome ipak treba govoriti struka, a ne isklučivo Čačić koji daje ocjene u svim segmentima struke i znanosti iako je diplomirani arhitekt, a ne apsolut.