Zbog borova ne grade se hoteli, zbog šišmiša – hidroelektrana: Hrvatska zbog neodgovornih hohštaplera gubi milijarde kuna?

Poslovičnu Hrvatsku nesklonost ulagačima i novim projektima zamijenio je relativno novi val ekoaktivizma kojim se pod okriljem zaštite okoliša i održanja najviših ekoloških standarda blokiraju projekti koji bi mogli pokrenuti hrvatsko gospodarstvo. Plomin C, hidroelektrana Ombla, ali i istraživanje nafte i plina u Jadranu projekti su oko kojih se vodi velika polemika u kojoj aktivisti za zaštitu čiste Hrvatske pretpostavljaju interes rijetkih životinjskih i biljnih vrsta razvoju i novim radnim mjestima.

Nakon šeste godine krize i najave neosjetnog oporavka ili novog pada BDP-a u 2015. godini postavlja se pitanje jesmo li u Hrvatskoj izgubili doticaj sa stvarnošću ili se iza ekopokreta kriju političke igre i manipulacije.

Plašenje incidentima

Legendarna bitka za zaštitu šišmiša u Vilinoj špilji kod Omble zaustavila je razvoj hidroelektrane Ombla vrijedne 154 milijuna eura. Tipičan je to primjer blokade projekata zbog razloga neobjašnjivih ekonomskom logikom. Da bi problem bio veći, Hrvatska je plaćala penale Europskoj banci za obnovu i razvitak jer nije na vrijeme počela konzumirati kredit veći od 130 milijuna eura koji je banka pod iznimno povoljnim uvjetima rezervirala za taj projekt. Neke od teorija kažu i da tih šišmiša koje se moralo zaštititi na toj lokaciji uopće nije ni bilo sve do 1997., kada je HEP iskopao umjetni tunel u koji su se šišmiši na kraju i uselili.

– Kada dostignemo BDP od 20.000 eura po glavi stanovnika, osobno ću braniti šišmiše od Hrvatske elektroprivrede. Hrvati se moraju odlučiti želimo li postati bogato društvo ili želimo i dalje nerazvijenu ekonomiju. Tek kada budemo stvarno bogati, onda se možemo ponašati poput Finske, kako neki pokušavaju – kaže Domagoj Ivan Milošević (HDZ). A priori odbacivati nove projekte i razvoj zbog implikacija na okoliš u situaciji iznimne nezaposlenosti i visokog javnog duga praćenog konstantnim deficitom u javnim financijama Milošević ne smatra opravdanima.

Novac ili oblak dima

Slično misle i u Ministarstvu gospodarstva koje je u posljednje vrijeme najčešća meta napada aktivista zbog istraživanja i eksploatacije plina i nafte u Jadranu. Aktivisti Eko Kvarnera namjeravaju pokrenuti referendum u Hrvatskoj na temu tog projekta koji je već u fazi odobrenja dozvola za istraživanje uglednim naftnim kompanijama. Iako su na natječaju primijenjeni visoki standardi ekološke zaštite, a istraživačke se platforme ne vide s plaže niti su na putu nautičarima kako se ne bi ugrozio turizam, ekoaktivisti plaše javnost najavljujući scenarij iz Meksičkog zaljeva.

Argument da Italija samo nekoliko kilometara od morske granice s Hrvatskom u istom moru ima oko 1300 bušotina, od kojih i 40-ak naftnih eksploatacijskih, ne smiruje uvjerenje ekoskupina da je ekološka katastrofa pred nama ako najuglednije kompanije sektora koje buše u cijelom svijetu dotaknu hrvatsko podmorje. Zaustavljanje takvih projekata na kraju poluči veliku financijsku štetu poput one u Kaštelima, gdje je projekt obnove hotela koji je nositelj turizma u tom gradnju novih kapaciteta spriječen zbog nekoliko borova. Dok se dilema zbog bora razriješila, počela je kriza pa se umjesto 2005. projekt najavio tek za 2015. Donekle opravdani primjer za kontraargument zaustavljanje je TE Ploče, ako je istina da bi zbog 1,2 milijarde eura Ploče živjele pod oblakom dima.