Naime, automatski će se aktivirati sporazumi o osnovici plaće kojima su se Vlada i 15-ak sindikata dogovorili da će osnovica automatski rasti za šest posto - s 5.108,84 kune na 5.415,37 kuna - kad podaci Državnog zavoda za statistiku pokažu da je BDP prosječno rastao za dva ili više posto tijekom dva uzastopna kvartala.
Budući da je u drugom kvartalu ove godine rast iznosio 1,2 posto, a u trećem, prema jučer objavljenim preliminarnim podacima DZS-a, 2,8 posto, prosjek ta dva uzastopna mjeseca iznosi - točno dva posto.
Novca nemaZa plaće javnih, državnih i lokalnih namještenika godišnje se izdvaja oko 30 milijardi proračunskog novca, pa 6-postotno povećanje iziskuje pronalazak dodatnih 1,8 milijardi kuna u proračunu, odnosno oko 150 milijuna kuna mjesečno.
Iako u Vladi tvrde da novca nema, sindikati pak s ovim povećanjem plaća - koje će u najvećem broju slučajeva neto iznositi između 100 i 400 kuna mjesečno na osnovnu plaću - i te kako računaju.
- Iz više smo razloga sretni što je stopa rasta BDP-a 2,8 posto, to je dobra vijest za Hrvatsku - kaže Siniša Kuhar iz Sindikata državnih i lokalnih službenika i namještenika.
Ističe da njihovi članovi očekuju ovo davno dogovoreno povećanje, a podsjeća da je ovo dugoročni sporazum, potpisan 2009. godine, nastao na razumijevanju sindikata koji su se, zbog krize, odrekli već dogovorenog povećanja plaća.
- Vlada bi se pokazala kao doista neozbiljan partner kada bi sada, šest godina poslije, tražila ponovne ustupke - kaže Kuhar.
Tekst u cijelosti pročitajte
OVDJE.