ZBORNIK 'HRVATSKI MUČENICI I ŽRTVE IZ VREMENA KOMUNISTIČKE VLADAVINE': Mnogim današnjim političarima su očevi ili djedovi počini ovakve zločine!

Uvodnu riječ imao je mons. Ivan Šimić, koji je odmah na početku kazao kako današnjim vlastodršcima i ne ide 'pod kapu' da se istražuju žrtve iz doba komunizma, te da se pronalaze njihova grobišta.


mons. Ivan Šimić

'Zadnjih nekoliko mjeseci sam intenzivno radio na brojevima žrtava, identificirao sam i one koji se spominju po nekoliko puta, te sam tako na našem području došao do brojke 3697, a od toga je samo 275 žrtava onih koji nisu rođeni na ovom terenu a tu su ubijeni. Sigurno je da će od ove ukupne brojke biti ustupanja od nekih pet posto', kazao je mons. Šimić, dodajući kako predstavljanje ovog zbornika predstavlja podbjedu nad strahom, odnosno podbjedu nad ubijanjem istine i plasiranjem laži koje je trajalo 70 godina. 

Dr. Josip Dukić kazao je kako stradavanja ljudi u Drugom svjetskom ratu i poraću nisu u potpunosti istražena, kao i ne baš jednostavno pitanje mučeništva pa su rezultati istraživanja poprilično neujednačeni. Razlog tome, naveo je, leži u političko-ideološkoj kontroli istraživača od strane komunističkih vlastodržaca koji su, da bi prekrili likvidacije koje su počinili pripadnici partizantskih postrojbi u ratu i poraću, istraživanje žrtava pretvorili u strogo nadzirane i tabu teme.


dr. Josip Dukić

'Iako smo svjesni da nisu možda svi podaci točni možemo reći da smo po prvi puta upotpunili popise, te se na njemu nalaze i žrtve onih o kojima se isključivo šutilo. Osim župnika u istraživanje se uključio i broj znanstvenika i znanstvenih institucija, kao što je i Hrvatski institut za povijest. Treba istaknuti i doprinos istraživača u iseljeništvu, prvenstveno rad Krunoslava Draganovića. On je bio osoba broj jedan za odstrel i to zbog toga što je prvi pripremao knjigu o Bleiburgu', kazao je Dukić, dodajući kako je početkom trećeg tisučljeća istraživanja žrtva rata i poraća opet prebačeno na ideološko-političku razinu te ja tako dolaskom na vlast uglavnom lijevo orijentiranih političkih stranaka najprije ukinuta saborska komisija za istraživanje žrtava drugog svjetskog rata i poraća, a potom je Ured za pronalaženje i obilježavanje grobova žrtava komunističkog režima nakon Drugog svjetskog rata pripojen Ministarstvu branitelja, što u biti znači zaustavljanje ozbiljnijeg institucionalnog istraživanja.

'Teško je povjerovati da će se istraživački rad na ovoj temi zaustaviti jer naprosto krivotvorenu i selektivno istraženu povijest treba ispravljati. Nadu nam ulijeva osnivanje komisiije Hrvatske biskupske konferencije i konferencije BiH - to je odgovor dviju mjesnih crkava na poziv pape Ivana Pavle II,  da se ne ostavi zaborav u spomen na mučenike. Komisija je uspjela povezati pojedince u Hrvastkoj i BiH a prvi vidljivi rezultat tog rada je ovaj zbornik kojeg večeras predstavljamo', objasnio je dr. Dukić.

Komunizam je uvezen iz Moskve
Iz uvodnih izlaganja zbornika dr. Dukić je kazao kako treba napomenuti činjenicu da komunizam koji se ugnjezdio na našim prostorima nije naš proizvod.
'On je uvezen iz Moskve i cijeli model koji je tamo osmišljen imao je sljedbenike na ovim prostorima. Kad se to shvati i ima u vidu onda će nam biti puno jasnije sve ono ludilo koje se kasnije događalo', ispričao je dr. Dukić dalje pitajući se kakvo se to zlo uvuklo u te ljude?

'Krščanstvo želi služiti, a komunizam želi vladati. Krščanstvo nema odgovor odakle nasilje u čovjeku i bori se protiv toga nasilja, a komunizam nasilnim metodama želi preuzeti i ostati na vlasti. Mi danas živimo u jednom komičnom vremenu. Ljudi su odgojeni tako da im nije problem nasilno preuzeti vlast i zadržati ju. Takvi ljudi su danas na ključnim pozicijama u Hrvatskoj! Smiješno je upravo to da su takvi ljudi proizvod vremena kada su imali puno više vlasti i kad su kontrolirali na svim mogućim razinama, školstvu, kulturi, pojedincima, pokušali su i Crkvu, a kad to nisu uspjeli jednostavno su nestali. Zapravo su se samo pritajili, jer nažalost u ovome ratu u kojem smo mi debelo platili oni su iskoristili priliku da se sklone, a danas su opet došli na ključne pozicije. Od svih ovih koji danas upravljaju našom zemljom, nemate možda 10 posto tih ljudi kojima očevi ili djedovi nisu sudjelovali u ovakvim likvidacijama i u čuvanju tog sustava i uzimanju njegovih privilegija, bio je jasan dr. Dukić dodajući kako bi vlastodršci htjeli zabraniti istraživanje prošlosti.

Za arhiv UDBE trebate dopuštenje Milanovića
'Ne zaboravite da je promjena ove vlasti donijela i promjenu u državnim arhivima. Ne zaboravite da su donešeni akti, zakoni i podzakoni kojima se ovakvo gradivo proglašava rezervatno gradivo a to znači da, ako danas želite koristiti arhiv UDBE, morate dobiti dopuštenje od predsjednika SDP-a. To je sve igra živaca, ali ako nisu uspjeli kontrolirati sustav kada su imale sve poluge vlasti u rukama neće to uspjeti ni sada.

Mons. dr. Mile Bogović je zadnji uzeo riječ ističući nekoliko činjenica među kojima i onu da je u vremenu nakon zaključenog mira Drugog svjetskog rata ubijeno više ljudi nego u višegodišnjem ratu, te činjenicu da se još uvijek govori o nekoj opravdanosti žrtava zločinačkog režima.
'Treba ispraviti povijest, spastiti istinu i to je zadatak našeg naraštaja', istaknuo je mons. dr. Bogović dodajući kako je odavno započeo ovaj rad s Dubrovčaninom dr. Hrvojem Kačićem.
'Gdje god sam bio među Hrvatima spoznao sam tu jednoglasnu želju da se ovaj zadatak mora napraviti. Onima kojih nema treba se vratiti dostojanstvo, poštovati njihova žrtva! To je ono što našu komisiju potiče da radimo. Ovo je naš prvijenac i nadam se da ćete ga vi širiti dalje', zaključio je nakraju.



Zbornik je podijeljen u šest osnovnih cjelina. Započinje sa osam pozdravnih govora nakon čega slijedi osam uvodnih izlaganja, a središnji dio zbornika čini 19 izlaganja o stradanjima u biskupijama i nadbiskupijama, 10 izlaganja o stradanjima u redovničkim zajednicama i 7 izlaganja o rezultatima i planovima postojećih postulatura i vicepostulatura za proglašenje mučeništva. Uredništvo zbornika: Mile Bogović kao glavni urednik, Mate Rupić kao izvršni urednik, Jure Krišto, Miljenko Stojić i Josip Dukić.