Međutim, prvi čovjek vlade, Zoran Milanović, odlučio je sa domaćom i inozemnom javnosti podijeliti svoja razmišljanja o nastanku hrvatske nacije, paradoksu njenog nastanaka i opstanka. 
Da paradoks bude veći Milanović je svoja razmišljanja iznio otvarajući četvrti kongres hrvatskih povjesničara. -Mi smo politička zajednica koja je, s obzirom na to koliko nas ima, itekako međusobno različita jer smo formirani od toliko različitih dijelova. Nacija je nacija, a istina je istina- izjavio je Milanović. Interesantno je kako Milanović koristi termin politička zajednica umjesto nacija te zaključuje kako je nacija nacija, a istina istina. Što je premijer želio poručiti i zašto izbjegava termin hrvatske nacije? Analitičari su već ranije primijetili kako čelni ljudi države ne rabe termin hrvatski narod već građani, je li i najnoviji istup na tragu pretvaranja Hrvatske u amorfnu zajednicu građana, istiskujući činjenicu kako je RH domovina hrvatskog naroda?
Nacija i suverenitet – zastarjeli pojmovi?
Milanović nije jedini koji se u ne tako davnoj prošlosti obračunavao s pojmom hrvatske nacije i suverenitetom hrvatske države. Bivši predsjednik Stipe Mesić bezbroj puta je ponovio kako su suverenitet i nacija zastarjeli pojmovi u suvremenom globalističkom svijetu. Dodatnu dimenziju svemu daje činjenica što je ovo izjavio, tada, prvi čovjek države. Tragedija u kojoj se prvi ljudi države, koji bi trebali štititi suverenost nacije, obračunavaju s njenim nastankom, samo je još jedna povijesna epizoda u borbi za afirmaciju i očuvanje hrvatske nacije. Je li povijesna tragedija činjenica što su Hrvati izabrali premijera koji ne razumje kako je nastala nacija od toliko geografski i etnološki različitih komponenti ili što ne shvaća kako su iste termine u negaciji hrvatske nacije, koje danas koristi hrvatski premijer, koristili zakleti neprijatelji Hrvata kroz povijest.
Premijerova mudrost: Nacija je nacija, a istina je istina
Povijesna anegdota kaže kako su sredinom 19. stoljeća prema Dubrovniku putovali Ljudevit Gaj i Vuk Stefanović Karadžić. Raspravu, koja je trajala tokom cijelog puta, o hrvatstvu ili srpstvu Dubrovačkog primorja, odlučili su provjeriti na licu mjesta. Za svoje istraživanje izabrali su težaka koji je radio u vinogradu uz cestu. Zaustavivši se kod težaka upitali su ga koje je nacije, kojem narodu pripada?
-Našoj, katoličkoj sinko-odgovorio je težak.
-Ma dobro to, nego jesi li Srbin ili Hrvat-upitala su ga putnici.
-To drugo sinko-zaključio je težak.
Unatoč skromnom ili nikakvom obrazovanju, unatoč stoljetnoj političkoj razdvojenosti hrvatskih povijesnih zemalja kod naroda, pa i kod težaka iz Dubrovnika, preživjela je svijest o pripadnosti zajedničkom hrvatskom korpusu. Primjer težaka iz Dubrovnika koji je svjestan svoje nacionalnosti može posramiti premijera kojemu još nije jasno kako je nastala hrvatska nacija. Međutim, premijer je u jednoj stvari u pravu nacija je nacija, a istina je istina.