Ukoliko na sljedećim parlamentarnim izborima osvoje vlast, u HDZ-u će, po svemu sudeći, mijenjati udžbenike iz povijesti. Dio je to HDZ-ove najave da će provesti lustraciju, na koju je prije nekoliko dana podsjetio predsjednik HDZ-a Tomislav Karamarko.
Što točno u ovoj stranci misle mijenjati u udžbenicima povijesti, pojasnio je predsjednika HDZ-ovog Odbora za odgoj i obrazovanje Tomislav Đonlić, kojeg Tportal navodi kao jednog od kandidata za budućeg ministra obrazovanja.
- Mnoge povijesne činjenice nedovoljno su zastupljene u udžbenicima povijesti dok neke, nažalost, nisu uopće zastupljene - a trebale bi biti. Teme o komunističkim zločinima neposredno nakon Drugog svjetskog rata (Bleiburg, Križni put, više od tisuću zasad otkrivenih masovnih grobnica, egzekucije političkih protivnika bez ikakvog suđenja) su podzastupljene dok se državni terorizam i likvidacije hrvatskih političkih iseljenika - koje je komunistički režim sustavno provodio sve do kraja Jugoslavije - u većini udžbenika uopće ne spominju. O komunističkoj se Jugoslaviji, također, nedovoljno govori kao o diktaturi u kojoj su se ekstremno kršila ljudska prava, donosile političke presude i osuđivali nevini ljudi - pojasnio je za tportal Đonlić.
Ovakav prikaz komunističkog režima uključuje i tadašnjeg predsjednika države Josipa Broza Tita iznio je predsjednik HDZ-a Tomislav Karamarko na skupu u Dubrovniku prije koji dan, istaknuvši da Tito spada među 10 najvećih svjetskih zločinaca. Njega se, dodao je tom prigodom Karamarko, prikazuje kao nekakvog bonvivana, hedonista, odnosno normalnog čovjeka.
- Taj suradnik NKVD-a, Staljina, izvršilac ili naredbodavac tisuća i tisuća ubojstava mora biti sankcioniran - kazao je tada Karamarko.
Đonlić pak kaže da Karamarko nije spominjao Tita u kontekstu udžbenika, no ipak dodaje: 'Povijesna uloga mnogih javnih osoba revidirala se i stav javnosti se mijenjao', poručuje Đonlić.
Ukoliko preuzmu vlast, u HDZ-u će po svemu sudeći mijenjati i druge dijelove povijesnih udžbenika.
- I ove godine Ministarstvo je u osnovnim školama dozvolilo uporabu četiriju udžbenika povijesti, od kojih samo jedan, u kontekstu uzroka Domovinskog rata, izrijekom spominje velikosrpsku agresiju koja je izvršena na RH dok ostali udžbenici uopće ne spominju pojam velikosrpske agresije. Sada se jasno postavlja pitanje: ako povijesne udžbenike pišu povjesničari, kako je moguće da se ne mogu usuglasiti o općepoznatim činjenicama? Kako je uopće moguće da je Ministarstvo dozvolilo uporabu ovih udžbenika? Ili možda na RH nije izvršena agresija, nego se to nama samo pričinilo?! – zaključio je Đonlić.