Za posebnu skupinu oboljelih od koronavirusa poznatih kao "dugovučari", početak simptoma početak je produže bitke. Mnogi pacijenti s COVID-19 razvijaju tjedan ili mjesec dana dugu bolest koju istraživači sada nazivaju "long-COVID".
Te je osobe teško proučavati, jer nisu svi u početku dobili odgovarajuću dijagnozu zbog nedostatka testiranja ili abnormalne prirode njihovih simptoma. Neki možda jednostavno ne prijavljuju dugotrajne bolesti, što istraživačima otežava praćenje.
No, preliminarne studije počinju precizno utvrđivati rane znakove da se pacijent neće odmah oporaviti.
Nedavno istraživanje King's Collegea u Londonu, koje još uvijek čeka recenziju, ispitalo je više od 4.000 pacijenata s koronavirusom širom Švedske, Velike Britanije i SAD-a tražeći od njih da svoje simptome zabilježe u aplikaciji.
Oko 20 posto reklo je da se i nakon četiri tjedna još uvijek ne osjećaju bolje - prag na kojem istraživači bilježe slučaj dugog COVID-a. Do osam tjedana oko 190 pacijenata prijavilo je dugotrajne simptome. A do 12 tjedana gotovo 100 pacijenata reklo je da se još nisu oporavili.
Pacijenti koji su tijekom prvog tjedna bolesti imali više od pet simptoma imali su znatno veću vjerojatnost da će razviti dugotrajni COVID, pokazalo je istraživanje. To je vrijedilo za sve spolne i dobne skupine.
Istraživači su također identificirali pet simptoma koji su predviđali slučaj dugog COVID-a više od ostalih: umor, glavobolja, otežano disanje, promukli glas i bolovi u mišićima ili tijelu. To bi moglo postaviti temelje za buduće liječenje COVID-19.
"Važno je da znanje koje smo stekli od prvog vala u pandemiji koristimo kako bismo smanjili dugoročni utjecaj drugog", izjavila je dr. Claire Steves, starija autorica studije.
"Zahvaljujući dosadašnjoj marljivoj prijavi naših suradnika, ovo bi istraživanje već moglo utrti put preventivnim strategijama i strategijama liječenja dugotrajnog COVID-a."
Gotovo 98 posto pacijenata s dugotrajnim COVID-om u studiji je prijavilo umor, dok je 91 posto prijavilo glavobolju.
"Znamo da je umor ogromna komponenta, pa mi je zaista drago što su njihova istraživanja to uhvatila", rekla je za Business Insider Natalie Lambert, izvanredna profesorica medicine sa Sveučilišta Indiana koja nije bila uključena u studiju.
Lambert također proučava obrasce simptoma kod pacijenata s dugotrajnim COVID-om. Svih otprilike 1.500 ljudi koje je anketirala u srpnju rekli su da su u nekom trenutku svoje bolesti doživjeli umor.
Otprilike dvije trećine reklo je da su imali bolove u mišićima ili tijelu. Ista količina rekla je da imaju poteškoća s disanjem, a oko 58 posto reklo je da ih je razvila glavobolja.
Rezultati studije King's Collegea, rekla je Lambert, uklapaju se u dosadašnja zapažanja.
Dob, spol i BMI također mogu predvidjeti slučajeve dugog COVID-a
Prema studiji King's Collegea daleko najsnažniji prediktor slučaja dugog COVID-a bila je dob. Oko 22 posto sudionika u dobi od 70 i više godina prijavilo je dugotrajne simptome, u usporedbi s 10 posto ljudi u dobi od 18 do 49 godina.
Sudionici s višim indeksom tjelesne mase (BMI) također su vjerojatnije razvili dugi COVID.
Iako spol nije bio toliko jak kao prediktor slučaja dugog COVID-a, utvrđeno je da će žene u mlađim dobnim skupinama vjerojatnije patiti od ovog ishoda nego muškarci. Oko 15 posto žena u istraživanju imalo je dugotrajne simptome u usporedbi s gotovo 10 posto muškaraca.
To je otkriće neočekivano, jer su muškarci u prosjeku osjetljiviji na teške ishode COVID-19 od žena. Znanstvenici nisu točno utvrdili zašto, ali studije su pokazale da žene mogu razviti snažniju reakciju T-stanica ili brži imunološki odgovor na virus.
Drugi su znanstvenici ukazali na bihevioralne čimbenike poput muškaraca koji jedu manje hranjivo nego žene, češće puše cigarete ili su suzdržani u nošenju maski ili pranju ruku.
Jedno od objašnjenja iznenađujućeg trenda kada su u pitanju dugotrajni slučajevi, moglo bi jednostavno biti da je više žena nego muškaraca svoje simptome prijavilo u aplikaciju.
"Doživio sam isto iskustvo kada je mnogo više žena koje imaju dugotrajne simptome pristupilo mojem istraživanju", rekla je Lambert. "Je li to zato što više žena ima dugotrajne simptome? Je li to zato što je vjerojatnije da će žene ispuniti ove ankete i podijeliti svoja zdravstvena iskustva? Zapravo nećemo znati dok ne dobijemo dovoljno podataka o svima."
Važno je napomenuti, dodala je, da je svatko ranjiv na dugotrajne simptome.
"To se može dogoditi apsolutno bilo kome, bez obzira koliko je prije bio zdrav", rekla je Lambert.
Ne hospitalizirani pacijenti još uvijek se nedovoljno proučavaju
Istraživanja koja traže od ljudi da prijave vlastite simptome nisu savršena, jer ljudi mogu imati problema s pamćenjem svakog simptoma ili ga mogu povezati s nečim drugim, a ne s virusom.
"Kod COVID-a simptomi su toliko brojni i široko rasprostranjeni da ga ponekad ljudi ne prepoznaju kao nešto što je povezano s COVID-om dok ih ne pitate o tome", rekla je Lambert. "To smo otkrili kod stvari poput zamagljenog vida."
Ali čak i nesavršeni podaci mogu biti korisni, dodala je, budući da se tako malo zna o dugoročnim učincima virusa.
Većina studija koronavirusa usredotočila se na hospitalizirane pacijente, kod kojih je vjerojatnije da će razviti određene simptome, poput vrućice. Primjerice, studija London's Collegea u Londonu pokazala je da je vrućica snažan prediktor hospitalizacije.
No, u najnovijem istraživanju koje je provela Lambert na oko 4.000 simptomatskih bolesnika s koronavirusom, samo je 8 posto pacijenata prijavilo temperaturu u prvih 10 dana bolesti.
Da bi se bolje razumjeli učinci virusa, rekla je Lambert, više istraživanja treba pratiti ne hospitalizirane pacijente, uključujući ljude koji su asimptomatski.
"S jedne strane, nevjerojatno je da se znanstvenici i istraživači u cijelom svijetu ujedinjuju i rade na tim stvarima, ali istovremeno se nekako osjećamo razjedinjeni tima", rekla je Lambert.
"To su pitanja na koja sada zaista moramo odgovoriti."
IZVOR: Business Insider