'Krajem prošle godine i prva četiri mjeseca ove godine na području Dubrovačko-neretvanske županije su izvođeni najvidljiviji poslovi razminiranja te se razminiralo ukupno oko tri i pol milijuna metara kvadratnih pri čemu je uklonjeno 319 protupješačkih mina te više od 90 komada raznih ubojitih sredstava. Ukupno je na području Dubrovačko-neretvanske županije s minskim problemom bilo suočeno šest jedinica lokalne samouprave Grad Dubrovnik, Konavle, Župa dubrovačka, Dubrovačko primorje, Ston i Lastovo s minama zaostalima iz II. Svjetskog rata. Prilikom razminiranja se nažalost dogodilo i stradavanja, točnije ono iz 2007. godine' kazao je između ostaloga u svom prigodnom govoru pomoćnik ravnatelja HCR-a, Neven Karas koji se prisjetio svih branitelja stradalih u Domovinskom ratu, ali i svih žrtava mina.
Na prvom mjestu zahvalio je pirotehničarima, ali i ostalima koji su pomogli i doprinijeli projektu razminiranja u kojem je uklonjeno 1020 protupješačkih mina, sedam protuoklopnih i više od 1200 ostalih ubojitih sredstava.
'Bez ove tvrđave, bez ovih podruma Dubrovnik ne bi bio slobodan grad i zato svi mi koji znamo što se sve događalo smo sretni da danas možemo biti ovdje na projektu razminiranja Dubrovačko-neretvanske županije' kazao je Vlahušić usput se pohvalivši kako Grad Dubrovnik sudjeluje i u drugim projektima.
'Ono što želimo da u ovoj tvrđavi kada bude završena napravimo jedno pristojno mjesto i da se od svake ulaznice koja bude naplaćena izdvaja za jedan kvadrat razminiranje Hrvatske. To je na neki način naša obaveza. Ovo će biti jedno lijepo mjesto i hvala svima koji su ovo napravili' dodao je.
Župan Nikola Dobroslavić koji je i primio potvrdu o razminiranju istaknuo je kako 'ovaj prostor nama predstavlja pobjedu nad agresorom i podsjetnik na zlo koje je posijalo mine. Ne zaboravimo to, okrenimo se budućnosti, štitimo i Grad i Županiju'
Milanović je istaknuo da razminiranje nije nimalo lagan i jednostavan posao.
'Rat je gotov. Uskoro ćemo cijelu Hrvatsku očistiti od mina. Čestitam svima koji su u tome sudjelovali i zahvaljujem se svim međunarodnim donatorima koji su pomogli. Očekivao sam da će ih biti više, ali kao što je to uvijek bilo u hrvatskoj povijesti, u velikim i manjim stvarima na kraju smo sami. Hvala svima koji su napravili ovaj posao i ispričavam se što nije bilo i brže, a najviše hvala onima koji su uz svu dobru organizaciju i pripremu nosili glavu u torbi' kazao je Milanović.
Osvrnuo se i na autocestu te povezivanje sa susjedima koje nam je jedina šansa. Pa se slavodobitno upitao: Zašto roba koju Albanija uvozi ne bi išla preko naših luka, preko luke Ploče? I na tome povezivanju ćemo raditi, sve drugo su priče i pričice' istaknuo je.
'Nema nas dovoljno, a skupo je. Nema nas 12 milijuna da napunimo te autoceste, do Splita nas je malo, a da ne govorim do Ploča i Dubrovnika' zaključio je.
Marija Njavro/PortalOko.hr
Marija Njavro/PortalOko.hr
Marija Njavro/PortalOko.hr
Marija Njavro/PortalOko.hr
Marija Njavro/PortalOko.hr
Marija Njavro/PortalOko.hr
Marija Njavro/PortalOko.hr
Marija Njavro/PortalOko.hr
Marija Njavro/PortalOko.hr