Već sutradan po odluci Vlade , 21.prošlog mjeseca oglasili smo se i pozvali vijećnike Gradskog vijeća Dubrovnika i sve naše saborske zastupnike da zatraže od Vlade Republike Hrvatske da preispita odluku o ukidanju Carinarnice Dubrovnik i da se energično usprotive daljnjoj marginalizaciji Dubrovnika. Tekst priopćenja uputili smo e-mailom osobno predsjednici Gradskog vijeća dospođi Muratti i saborskoj zastupnici Šimac Bonačić.To priopćenje stoji evo više od mjesec dana na portalu Dubrovačkog vjesnika u „Preporukama“ pod naslovom: Ponavlja li se Dubrovniku Kraljevina Jugoslavija.
U zadnjem priopćenju prije pet dana, sutradan po ukidanju HZZO u Dubrovniku, pozvali smo vijećnike da ne dozvole da Dubrovnik šutke pada i da prestanu biti poslušnici.
Sinoć su gradski vijećnici, konačno, odbili komesarski pristup raspravi i glasovanju i probudili u nama nadu da će se u daljnjem radu boriti za interese građana, koji su ih i izabrali.
Imaju oni priliku za pokazati se i dokazati, jer Dubrovniku odnosno našoj županiji tek prestoji borba za posebnu regiju sa središtem i sjedištem u Dubrovniku. Statističke regije su jedno, a regionalna samouprava sasvim nešto drugo. Kao primjer treba uzeti Sloveniju , koja kao članica Europske unije ima 12 /dvanaest/ regija. Gradonačelnik Vlahušić se odredio za regiju do Maslenice, odredio se protiv interesa građana i na njega se ne može računati.
Ali Gradsko vijeće u ovom slučaju ima povijesnu odgovornost. U Nacionalno povjerenstvo za provođenje decentralizacije i reforme lokalne i područne (regionalne) samouprave, koje je Vlada osnovala krajem veljače ove godine, s juga Hrvatske nije nitko imenovan. Povjerenstvo predvodi potpredsjednik Vlade Neven Mimica, a članovi su još 9 ministara, četiri župana (splitsko-dalmatinski, osječko-baranjski, istarski i krapinsko-zagorski), gradonačelnici Rijeke, Zadra i Šibenika, te još dva općinska načelnika sa sjevera Hrvatske i četiri neovisna stručnjaka.
Zadaća Nacionalnog povjerenstva, koju im je dala Vlada RH je „koordiniranje aktivnosti i mjera za provedbu reforme lokalne i područne samouprave te ostvarivanje krajnjeg cilja - decentralizacije i teritorijalnog presutroja.“
Do kraja rujna 2012.god., dakle u roku dva mjeseca, Nacionalno povjerenstvo treba dati prijedlog mjera te vremenske okvire i potrebne financijske i ostale resurse kako bi se proces što prije završio.
Da neprihvatljivom odlukom opet ne bi bili zatečeni, a obzirom da s juga Hrvatske nema nitko u Povjerenstvu, mi iz dubrovačkog HSLS-a predlažemo da se što prije na razini naše županije osnuje, recimo 7 - člano povjerenstvo s po dva člana iz Dubrovnika, s Korčule i iz Neretve s, po nama poželjno bi bilo, nestranačkim predsjednikom. Zadaća Povjerenstva bi bila, u skladu s Europskom poveljom o lokalnoj samoupravi, a na osnovi relevantnih gospodarskih pokazatelja, teritorijalnog položaja, povijesnog naslijeđa, značaja Dubrovnika, dakle na osnovi relevantnih pokazatelja, izrada prijedloga o organizaciji južnohrvatske regije kao „pravo i mogućnost lokalnih jedinica da u okvirima određenim zakonom uređuju i upravljaju, uz vlastitu odgovornost i u interesu lokalnog pučanstva, bitnim dijelom javnih poslova“.
Taj materijal bi po nama trebao proći proceduru usvajanja u sve 22 jedinice lokalne samouprave, 5 gradova i 17 općina u Županiji, i konačno ići na usvojenje u županijskoj skupštini.
Kao zaključak političkih predstavnika ovog kraja, a kao izraz želje i potrebe žitelja Dubrovnika, također i ogromne većine žitelja nekadašnje općine Dubrovnik, vjerojatno i poželjno, želja svih žitelja sadašnje županije, zaključak bi bio nezaobilazan u radu Nacionalnog povjerenstva,“
stoji u priopćenju županijskog HSLS-a